Državljani Srbije koji borave u Bosni i Hercegovini moći će glasati na parlamentarnim izborima u Srbiji, zakazanim za 25. oktobar, na ukupno 27 lokacija u BiH. Saglasnost za organizovanje glasanja jednoglasno je dalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, čime je, nakon političkih nesuglasica između ministara, izbjegnuta najavljena blokada.

Kako je javila reporterka N1 Tatjana Drljić, glasanje će biti organizovano od 7 do 20 sati, a među lokacijama na kojima će državljani Srbije moći ostvariti biračko pravo nalaze se i diplomatsko-konzularna predstavništva u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru.

Koliko državljana Srbije može glasati u BiH?

Prema podacima do kojih je došla N1, više od 12.600 građana ima državljanstvo Srbije i mogućnost ostvarivanja biračkog prava, dok pojedine procjene dosežu gotovo 20.000.

Međutim, navedene brojke ne predstavljaju potvrđen broj birača registrovanih za glasanje u Bosni i Hercegovini. Važno je razlikovati državljane Srbije koji imaju pravo glasa od onih koji su se registrovali za glasanje u BiH, kao i od građana koji će na dan izbora zaista izaći na birališta. 

Reporterka N1 podsjetila je da je na prethodnim parlamentarnim izborima u Srbiji, održanim 2023. godine, bilo registrovano više od 11.500 birača, dok je, prema podacima iznesenim u javljanju, glasalo nešto više od 7.500 građana.

Glasanje je tada uglavnom bilo koncentrisano u dijelovima Republike Srpske, posebno u područjima uz Drinu i na istoku entiteta.

Više lokacija za glasanje nego 2023. godine

Na predstojećim izborima državljanima Srbije u BiH bit će dostupno 27 lokacija, dok ih je na prethodnim izborima bilo 19.

Drljić je navela da je Srbija u inostranstvu otvorila više od 90 biračkih mjesta, te da je u Bosni i Hercegovini proširena mreža lokacija na kojima će njeni državljani moći glasati.

Podsjetila je i na optužbe da Aleksandar Vučić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rade na masovnom okupljanju birača kako bi njihovi glasovi išli u korist Vučića. Obojica su takve tvrdnje negirala.

Pojedini opozicioni aktivisti i analitičari, kako je prenijela reporterka N1, upozoravaju na problem fiktivnih prebivališta u Srbiji i smatraju da bi to moglo utjecati na izborni rezultat, iako ne u velikoj mjeri.

Kako je izbjegnuta blokada u Vijeću ministara?

Odluci o organizovanju glasanja prethodile su političke nesuglasice između ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca.

Ambasada Srbije je 28. septembra uputila diplomatsku notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH, tražeći da se razmotri mogućnost organizovanja glasanja na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Košarac je tvrdio da je Konaković odbio proslijediti diplomatsku notu Vijeću ministara na odlučivanje, nakon čega je najavljena politička blokada.

S druge strane, Konaković je insistirao da se prethodno na dnevni red uvrste tačke iz nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova BiH koje su, prema njegovim tvrdnjama, duže vrijeme blokirali ministri iz SNSD-a. 

Konaković je najavljivao i uskraćivanje podrške organizovanju glasanja, a u jednom trenutku govorio je i o mogućnosti izdavanja direktiva za pražnjenje Ambasade Srbije u BiH.

Ipak, dogovor je postignut.

Najprije su održane dvije telefonske sjednice Vijeća ministara na kojima su podršku dobile ranije blokirane tačke iz resora Ministarstva vanjskih poslova. Nakon toga uslijedila je telefonska sjednica na kojoj je jednoglasno data saglasnost za organizovanje glasanja državljana Srbije u BiH. 

Konaković je takvo uslovljavanje obrazložio kao način da se, prema njegovim riječima, disciplinuju ministri SNSD-a, dok je Košarac postignuti dogovor predstavio kao političku pobjedu rukovodstva Republike Srpske.