Velika izlaznost na parlamentarnim izborima u Srbiji i prijave o nepravilnostima na pojedinim biračkim mjestima otvorile su pitanje mogućeg razvoja političke situacije nakon zatvaranja birališta. Dok protivnici Aleksandra Vučića očekuju promjene, ostaje neizvjesno kako će izgledati politički rasplet nakon objave rezultata.

Prema podacima iz izbornog dana, do podneva je glasovalo oko 35 posto birača, što je više nego u istom razdoblju na prethodnim parlamentarnim izborima. Prema podacima Republičke izborne komisije, izlaznost do 12 sati iznosila je 34,55 posto.

Žarko Korać, penzionisani profesor Sveučilišta u Beogradu i bivši potpredsjednik Vlade Srbije u vrijeme Zorana Đinđića, ocijenio je da bi visoka izlaznost mogla predstavljati ozbiljan izazov za Vučića.

„Redovi za izbore su toliki i izlaznost već do podne je oko 35 posto, pa se već može govoriti da je Aleksandar Vučić gotov“, izjavio je Korać.

Visoka izlaznost i prijave o nepravilnostima

Prema analizi objavljenoj u medijima, veliki broj građana koji su izašli na birališta mogao bi utjecati na izborni rezultat, posebno ako se nastavi visoka izlaznost i tijekom poslijepodnevnih sati.

Istovremeno, u pojedinim medijima bliskim vlastima objavljivani su izvještaji o navodnim nepravilnostima na biračkim mjestima i pritiscima na birače koji podržavaju vladajuću opciju. S druge strane, protivnici vlasti i studentski pokret također su ukazivali na probleme u izbornom procesu.

Posmatračka organizacija CRTA izvijestila je o visokoj izlaznosti, ali io nepravilnostima koje su njeni promatrači zabilježili na biračkim mjestima. Među prijavljenim problemima bilo je fotografisanje glasačkih listića.

U takvim okolnostima, način na koji će politički akteri reagirati na rezultate mogao bi imati značajnu ulogu u očuvanju povjerenstva javnosti u izbornom procesu.

Mogući scenariji nakon objave rezultata

U političkim analizama otvoreno je i pitanje kako bi se situacija razvijala ako izborni rezultat ne bude odgovarao očekivanjima vladajuće stranke.

Jedan od mogućih scenarija, koji se spominje u komentaru na izborna događanja, jeste osporavanje rezultata zbog navodnih nepravilnosti. Takav razvoj događaja mogao bi izazvati dodatne političke tenzije i proteste u većim gradovima, uključujući Beograd, Novi Sad i Niš.

Ipak, tvrdnje da bi vlast mogla namjerno izazvati nerede, proglasiti vanredno stanje ili pokušati odgoditi političke promjene predstavljaju spekulacije i nisu potvrđene činjenice.

Pitanje je i kako bi u slučaju ozbiljne političke krize reagovale državne institucije, policija i drugi dijelovi sigurnosnog sustava. Njihovo postupanje moglo bi biti važno za očuvanje javnog reda i miran nastavak političkih procesa.

Može li Vučić mirno predati vlast?

U analizi se problematizira i mogućnost da bi eventualni izborni poraz mogao otvoriti pitanje političke i pravne odgovornosti ljudi koji su godinama bili dio sustava vlasti.

Vučićevi politički protivnici godinama iznose optužbe o korupciji, klijentelizmu i utjecaju vlasti na medije i institucije. Predstavnici vlasti takve kritike uglavnom odbacuju.

Zbog toga bi eventualna promjena vlasti mogla otvoriti niz pitanja o funkcioniranju institucija, odgovornosti nositelja javnih funkcija i budućem političkom smjeru Srbije.

U komentaru se spominje i mogućnost da bi Vučić, u slučaju poraza, mogao napustiti zemlju, uz navođenje Minska i Moskve kao mogućih odredišta preko Bratislave. Međutim, za takav scenarij u dostavljenom tekstu nisu ponuđeni dokazi, pa ga treba promatrati isključivo kao nagađanje autora.

Konačan politički rasplet ovisit će od rezultata izbora, njihove zvanične potvrde i reakcija političkih aktera. Visoka izlaznost sama po sebi ne znači pobjedu opozicije niti poraz vladajuće opcije, a eventualne tvrdnje o izbornim nepravilnostima potrebno je provjeravati na temelju nalaza nadležnih institucija i nezavisnih promatrača.