Portal Dnevno.hr donosi tekst u kojem analizira rezultate vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji. Tekst prenosimo u cijelosti: 

Suprotno očekivanjima i ličnim ambicijama, Aleksandar Vučić i njegova lista okupljena oko SNS-a izgubili su vanredne parlamentarne izbore na kojima je ubjedljivu pobjedu odnijela Studentska lista.

Izbore je prije svega obilježio masovan izlazak na birališta - do 19 sati zabilježena je izlaznost od 67,6 posto, što je najviša izlaznost u Srbiji u posljednje skoro tri decenije, odnosno od historijskih izbora 2000. godine kada je pao režim Slobodana Miloševića.

Visoka izlaznost tradicionalno ne ide na mlin vladajućoj stranci s disciplinovanim biračkim tijelom, već upravo ona pokazuje visoku mobilizaciju apstinenata i građana željnih promjene, pa je to sigurno jedan od ključnih razloga Vučićevog bolnog poraza.

Nije nevažno ni to što su vanredni izbori u septembru raspisani nakon skoro dvije godine neumornih studentskih protesta protiv korupcije i autoritarnih tendencija vlasti.

Ključna tačka Novi Sad

Ključnom tačkom preokreta iz ove perspektive gledano, sigurno se može smatrati tragedija iz 2024. godine kada je u Novom Sadu na željezničkoj stanici pala nadstrešnica, usljed čega je poginulo 16 ljudi.

Demonstranti i širi društveni pokret tu su nesreću iskoristili kao pokazatelj direktnog simbola institucionalnog nemara, korupcije i potpunog izostanka odgovornosti vladajućih struktura.

Studentske grupe su sve ovo vrijeme uspjele održati dugotrajni pritisak na vlast, postepeno kanalizirajući ulično nezadovoljstvo u institucionalnu političku snagu.

Pokret je nadišao studentsku populaciju i privukao građane svih starosnih dobi koji su zahtijevali transparentnije upravljanje, slobodnije medije i odvažniju borbu protiv korupcije, čime je stvoren najozbiljniji politički izazov za Vučića otkako je stupio na vlast.

U zvaničnom obraćanju u kojem je priznao poraz, Vučić je doduše iznio nešto drugačije uzroke svog poraza, pa je u skladu s tim gubitak vlasti pripisao verifikaciji revolucije, okrivljujući za lični debakl medije i strano miješanje.

Srpski analitičari kao jednu od ključnih grešaka Vučićeve kampanje ističu pogrešnu procjenu dometa protesta. Vladajuća stranka je prilično dugo studentske proteste tretirala kao prolazni i lokalni bunt mlađe populacije, umjesto da je to shvatila kao artikulaciju dubljeg i daleko šireg društvenog nezadovoljstva.

Dvije godine protesta

Kada su vidjeli da je vrag odnio šalu, Vučić i njegovi puleni su preko provladinih medija Studentsku listu u javnom prostoru pokušali prikazati kao politički neozbiljnu i neiskusnu opciju koja služi kao instrument opozicionih lidera, što nije palo na plodno tlo kod birača koji su izgleda odlučili povjerenje dati političkoj svježini.

Kampanja SNS-a pri tome se, kao i uvijek do sada, snažno oslanjala na tradicionalnu matricu. Protivnici su se optuživali za izdaju, rad za strane interese i destabilizaciju zemlje.

To razumljivo, Vučiću nije ni moglo donijeti novo biračko tijelo. Upravo suprotno, njegova retorika je odbila neodlučne birače i dodatno homogenizirala nezadovoljnu javnost, što pokazuje veliki broj izlazaka na birališta na kojima je kažnjena predsjednikova polarizirajuća retorika.

Pri tome nije nevažno to što za tragediju u Novom Sadu u konačnici niko nije odgovarao. Umjesto da sankcionišu odgovorne, vlasti su ublažavale političku štetu kozmetičkim ostavkama i proceduralnim odgađanjima istrage, pa se i to obilo o glavu Vučiću, koji je godinama svoju poziciju održavao na obećanju stabilnosti i kontinuiteta.

Dvije godine učestalih protesta ta su obećanja bacile u vodu. Srbija je u tom periodu ušla u trajnu krizu, što je Studentska lista iskoristila predstavljajući se kao struja koja donosi smirenje tenzija.

Kampanju je Vučić nadobudno i bez imalo samokritičnosti u potpunosti fokusirao na sebe. Lokalni odbori i ostali stranački funkcioneri ostali su u njegovoj sjeni.

Zato je na njega pao i sav teret ovog poraza koji će sasvim sigurno rezultirati i podjelama unutar SNS-a, u kojem će se tražiti Vučićev nasljednik.