Vlada Republike Srpske povećala je iznose za finansiranje stranih predstavništava sa 15 miliona na više od 65 miliona maraka iako je Ustavni sud BiH zabranio lobističke aktivnosti ovog entiteta suprotne Ustavu, a najveće povećanje dobilo je austrijsko predstavništvo. Stručnjaci upozoravaju da bi povećanje iznosa moglo predstavljati zaobilaženje sudske zabrane i ukazuju na potrebu praćenja aktivnosti iz lobističkih ugovora zbog moguće zloupotrebe.

Odluka o povećanju sredstava za finansiranje rada predstavništava u inostranstvu sa 15 miliona na više od 65 miliona maraka objavljena je u Službenom listu RS-a dvadesetak dana nakon što je Ustavni sud BiH zabranio finansiranje ugovora s firmom “Dickens & Madson Canada Inc.” i svih drugih lobističkih aktivnosti usmjerenih ka ciljevima koje je ocijenio suprotnim Ustavu BiH, uključujući zagovaranje nezavisnosti Republike Srpske.

Ustavni sud je 25. septembra, odlučujući o zahtjevu Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, utvrdio da određeni akti i aktivnosti RS-a povezani s budžetskim finansiranjem lobiranja nisu u skladu s Ustavom BiH.

Zabranjene su sve isplate iz budžeta RS-a povezane s ugovorom o konsultantskim uslugama koji su 6. septembra 2025. godine zaključili Mladen Filipović, direktor Predstavništva RS-a u Beču, i Ari Ben-Menashe, predsjednik kanadske kompanije “Dickens & Madson Canada Inc”.

Harun Išerić, asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, naglašava da i Federacija i RS mogu biti angažovane u lobističkim aktivnostima, ali da lobiranje ne može biti suprotno ustavnim vrijednostima, koje obuhvataju zaštitu suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.

“Dakle, entitet i kada se kreće u okviru ustavno podijeljene nadležnosti, ne može tu nadležnost vršiti na način da je nelojalan prema državi BiH, njenom Ustavu, njenim ustavnim vrijednostima i da je nelojalan drugoj federalnoj jedinici, a to je Federacija BiH”, kazao je Išerić.

Najveći dio dodatnog novca namijenjen je predstavništvu u Austriji, čiji je budžet sa 1,45 miliona narastao na 31,7 miliona KM. Istovremeno, budžet predstavništva u Washingtonu smanjen je sa 2,08 miliona na milion KM. Stavka za osnivanje i rad novih predstavništava povećana je sa 5,91 milion na 14,33 miliona KM.

“Vlada Republike Srpske i Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju su razmatrali Odluku Ustavnog suda BiH, te utvrdili da ugovori koje je Vlada Republike Srpske sklopila sa advokatskim i konsultantskim kućama iz SAD-a i drugih zemalja ne sadrže odredbe koje su u suprotnosti sa istom. Pored toga, Predstavništvo Republike Srpske u Austriji je obavijestilo resorno ministarstvo da je ugovor sa ‘Dickens & Madson’ istekao i da nije bilo isplata prema istoj”, naveli su za Detektor iz Vlade RS-a.

U odgovoru su dodali da su ostali ugovori s međunarodnim konsultantskim kućama označeni tajnim, zbog čega nisu u mogućnosti dostaviti dodatne informacije.

Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital, koji je već pisao o povećanju sredstava za finansiranje stranih predstavništava RS-a, ocjenjuje da bi povećanje moglo biti način zaobilaženja zabrane lobiranja.

“Mislim da je ovo način da se zaobiđe zabrana lobiranja i da se, dajući novac predstavništvima, pokuša preko njih nastaviti finansiranje lobističkih kompanija u Americi, vjerovatno i u Velikoj Britaniji, a moguće potencijalno i u Sloveniji”, navodi Vukelić za Detektor.

U odluci o povećanju sredstava za strana predstavništva nije navedeno za koje aktivnosti su ona namijenjena.

Iz Vlade Republike Srpske odgovorili su da su, u skladu s rebalansom budžeta, povećana sredstva za dodatne aktivnosti predstavništava. Naveli su da će, kao i svake godine, razmatrati izvještaj o radu i finansiranju predstavništava za prethodnu godinu, kao i informaciju o aktivnostima Republike Srpske u oblasti međunarodne saradnje.

“Obje informacije biće dostupne medijima na zahtjev, a nakon što ih Vlada, na prijedlog Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju, na sjednici razmotri i usvoji”, naveli su iz Vlade RS-a.

Na pitanje koliko je indikativno što je do povećanja sredstava za predstavništva u inostranstvu došlo svega nekoliko sedmica nakon odluke Ustavnog suda BiH, Išerić kaže da taj trenutak može ukazivati na značaj koji vlasti RS-a pridaju međunarodnom lobiranju.

“On je vjerovatno indikativan u smislu uloga koje Republika Srpska stavlja u ulaganje u svoju međunarodnu poziciju, lobiranje i približavanje stranim vladama i međunarodnim organizacijama”, kazao je Išerić.

Prema njegovim riječima, dosadašnji ciljevi takvih lobističkih aktivnosti uključivali su sankcionisanje Centralne izborne komisije BiH i visokog predstavnika Christiana Schmidta, poništavanje odluka OHR-a i uklanjanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

Išerić navodi da su takve aktivnosti usmjerene i na stvaranje okruženja koje bi pogodovalo nezavisnosti Republike Srpske, kao i na širenje narativa o ugroženosti kršćanskog stanovništva u BiH, što, prema njegovoj ocjeni, može služiti opravdavanju potencijalne secesije RS-a ili izmjena Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U tekstu e-maila, koji je sa adrese “SanctionChristianSchmidt” upućen američkom Ministarstvu pravde tri dana uoči Općih izbora u BiH, poziva se na zahtjev kongresnice Celeste Maloy od 31. augusta da Trezor SAD-a ispita jesu li Schmidt i članovi Centralne izborne komisije počinili djela koja podliježu sankcijama prema Globalnom Magnitsky programu.

Optužbe navedene u mailu uključuju miješanje u demokratski proces u Republici Srpskoj, i to kroz, kako se navodi, nelegitimno uklanjanje Milorada Dodika i napore da se Srbima oduzme biračko pravo.

E-mail šalje, navedeno je, američka lobistička i PR kompanija “DCI Group” u ime Vlade Republike Srpske.

Detektor je ranije pisao o ulozi ove lobističke kompanije u širenju poziva na sankcionisanje Christiana Schmidta i članova Centralne izborne komisije BiH.

Sa iste adrese, samo tri dana nakon održavanja Općih izbora u BiH, poslan je i drugi e-mail pod naslovom: “Izbori imaju posljedice: je li Schmidt kriv za transnacionalnu represiju?”

U tekstu e-maila prenesena je i Dodikova izjava da Srbi traže nezavisnost Republike Srpske i podršku za predsjednike Trumpa i Putina, kao i riječi Željke Cvijanović koje je izgovorila u okviru predizborne kampanje da je Republici Srpskoj potrebno “pravo na referendum”.

Detektor je ranije potvrdio da su najmanje tri saradnika američkog predsjednika Donalda Trumpa, s dvoje predstavnika kompanije “DCI Group”, bili prisutni na predizbornom skupu SNSD-a održanom u Banjoj Luci 2. oktobra 2026., dan nakon što je poslan prvi e-mail američkom Ministarstvu pravde.

Među njima su Alex Garcia iz lobističke firme “Continental Strategy”, koju plaća Vlada RS-a, James Blair i advokat Andrew H. Smith. Prema pisanju New York Timesa, oni su, s Chrisom LaCivitom, jednim od menadžera Trumpove kampanje, te bivšim Trumpovim saradnicima Caroline Wren i Barryjem Bennettom, prisustvovali i proslavi pobjede SNSD-a na izbornu noć, 4. oktobra.

Trump je Blaira i LaCivitu opisao kao nezavisne vanjske konsultante, poručujući da ne vidi sukob interesa.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH za Detektor je ranije navela da samo prisustvo skupu ne mora predstavljati kršenje propisa.

Išerić pojašnjava da lobiranje može postati nezakonito kada se prekrše standardi.

“U tom smislu, teret je na ustavobraniteljima i na drugim licima da, ukoliko prepoznaju da se zaključuju ugovori čiji su lobistički ciljevi protivni Ustavu BiH, reaguju bilo obraćajući se Tužilaštvu BiH ili Ustavnom sudu BiH”, naveo je Išerić.

Stav o tome da li su ti lobistički ugovori ustavni ili neustavni, pojasnio je, može se donijeti tek nakon što se dobije uvid u ugovore.

“Međutim, ti su ugovori često široko postavljeni i apstraktni, pa u tom smislu ova lica koja se mogu obratiti Ustavnom sudu BiH ili Tužilaštvu BiH moraju pratiti, ispitivati i nadzirati konkretne aktivnosti koje se poduzimaju za ispunjenje tih ugovora kako bi mogli podastrijeti dokaze da su ti apstraktni i široko formulisani ciljevi u lobističkim ugovorima kroz konkretne aktivnosti, ustvari, paravan za ostvarivanje neustavnih ciljeva koji imaju za cilj otcjepljenje Republike Srpske”, naveo je Išerić.

Vukelić za rad predstavništava RS-a u inostranstvu kaže da nisu vidljive konkretne ekonomske koristi koje su proizašle iz lobiranja.

“Nismo osjetili da su oni privukli neke ozbiljne investitore svjetskog ranga niti da smo, zahvaljujući njima, poboljšali svoju poziciju na političkoj mapi u tim zemljama”, potcrtao je Vukelić.

Dodao je da Republika Srpska nikad nije bila pod sankcijama, nego pojedinci iz vrha vlasti.

“Oni su, upravo zahvaljujući narodnom novcu, uspjeli da svoje ime operu pred administracijama tih zemalja. Mislim da se treba staviti pod analizu i dosadašnji nivo sredstava koji su dobijali, s kojom svrhom, šta rade, kako rade. Potrebna je dubinska analiza, revizija učinka, ali i finansijska revizija trošenja tih sredstava”, naglasio je Vukelić.

Ustavni sud BiH nije odgovorio na upit Detektora o pravnim posljedicama nepoštivanja odluke.

Nekoliko mjeseci prije nego je Ustavni sud donio odluku o neustavnosti odredbi lobističkog ugovora, Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu protiv Mladena Filipovića, šefa austrijskog Predstavništva RS-a, uz obrazloženje da nema osnova sumnje da je počinio napad na ustavni poredak.

Odluka Tužilaštva se odnosi na krivičnu istragu, dok je Ustavni sud u zasebnom postupku razmatrao ustavnost budžetskih akata i aktivnosti povezanih s lobiranjem.

Detektor je od Tužilaštva BiH zatražio odgovor na pitanja da li će, nakon odluke Ustavnog suda i novih izdvajanja za predstavništva, provjeravati namjenu povećanih sredstava i eventualne isplate za lobiranje, te da li će ispitati potencijalno neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH.

“Odluka koju navodite u vašem upitu nije evidentirana u upisniku u Tužilaštvu BiH”, naveli su kratko iz ove pravosudne institucije.