Građani Bosne i Hercegovine s biometrijskim pasošem mogu bez vize putovati u zemlje Schengena na kratkotrajni boravak, ali to ne znači da im je ulazak automatski zagarantovan. Granična policija provjerava ispunjavaju li putnici propisane uvjete, a u određenim slučajevima može im odbiti ulazak čak i ako imaju važeći pasoš.

Prema podacima navedenim u izvještaju, hrvatske vlasti su tokom 2025. godine odbile ulazak za 4.110 državljana BiH, uglavnom na kopnenim graničnim prijelazima. Evropska komisija je za 2024. godinu zabilježila 5.070 odbijanja ulaska državljanima BiH na području Evropske unije, što je bilo 26 posto više nego godinu ranije.

Prekoračenje dozvoljenih 90 dana boravka

Jedan od razloga za odbijanje ulaska jeste prekoračenje dozvoljenog boravka. Državljani BiH koji nemaju dozvolu boravka ili dugotrajnu vizu neke schengenske države mogu boraviti u tom području najviše 90 dana unutar bilo kojih 180 dana.

To ne znači da se nakon tri mjeseca boravka automatski dobija novih 90 dana nakon izlaska iz Schengena. Prilikom svake provjere računa se period od prethodnih 180 dana i ukupan broj dana provedenih u tom području. Ako je putnik već iskoristio dozvoljeni boravak, ulazak mu može biti odbijen iako ima uredan pasoš, dovoljno novca i rezervisan smještaj.

Pasoš ne ispunjava sve uvjete

Činjenica da pasoš nije istekao ne znači nužno da ispunjava sve uvjete za ulazak. Putna isprava u pravilu mora važiti najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma napuštanja Schengena, a mora biti izdata i u posljednjih deset godina.

Bezvizni režim za građane BiH odnosi se na nosioce biometrijskih pasoša. Zbog toga je važno prije putovanja provjeriti ne samo datum isteka dokumenta nego i ostale uvjete koji se odnose na njegovu valjanost.

Nejasna svrha putovanja

Granični policajci mogu pitati putnike gdje putuju, koliko će ostati, kod koga će boraviti i zbog čega dolaze. U zavisnosti od okolnosti, mogu zatražiti rezervaciju smještaja, adresu osobe koju posjećuju, pozivno pismo, povratnu kartu ili druge dokaze o planiranom putovanju, piše GP Maljevac.

Sama činjenica da putnik nema hotelsku rezervaciju ne znači automatski da će biti vraćen. Problem može nastati ako, na osnovu odgovora i dostupnih dokaza, policija zaključi da svrha i uvjeti boravka nisu uvjerljivo obrazloženi.

Sumnja da putnik dolazi raditi bez dozvole

Bezvizni režim omogućava kratkotrajna putovanja i posjete, ali sam po sebi ne daje pravo na rad u državama Schengena. Ako putnik navede da dolazi turistički, a okolnosti upućuju na to da namjerava raditi bez potrebnog odobrenja, granična policija može provesti dodatne provjere.

Radna odjeća ili alat sami po sebi nisu dokaz da osoba namjerava nezakonito raditi. Međutim, u kombinaciji s drugim okolnostima i nedosljednim odgovorima mogu dovesti do sumnje u stvarnu svrhu putovanja.

Nedovoljno novca za boravak i povratak

Putnici mogu biti zamoljeni da dokažu da imaju dovoljno finansijskih sredstava za planirani boravak i povratak. Prema podacima navedenim u tekstu, Hrvatska kao referentni iznos navodi 70 eura za svaki dan planiranog boravka.

Taj iznos može biti niži u određenim okolnostima, naprimjer kada putnik ima odgovarajuće jamstveno pismo ili dokaz o plaćenom turističkom aranžmanu. Sredstva se ne moraju nužno dokazivati isključivo gotovinom, već i drugim prihvatljivim načinima, zavisno od okolnosti.

Zabrana ulaska ili upozorenje u sistemu SIS

Ulazak može biti odbijen i ako je za putnika izdato upozorenje u Schengenskom informacijskom sistemu (SIS) radi odbijanja ulaska. Takvo upozorenje može biti povezano s ranijom odlukom nadležnih organa, uključujući zabranu ulaska.

Granične službe provjeravaju i druge relevantne evidencije. Zato uredan pasoš, dovoljno novca i jasno objašnjenje putovanja ne znače nužno da će ulazak biti odobren.

Nevažeći ili krivotvoreni dokumenti

Problem nastaje i ako putnik nema važeću putnu ispravu ili koristi lažni, krivotvoreni ili prepravljeni dokument. Isto se odnosi na lažnu vizu ili dozvolu boravka kada su takvi dokumenti potrebni.

Dodatne komplikacije mogu nastati ako je pasoš ranije prijavljen kao izgubljen ili ukraden, a osoba ga naknadno pronađe i nastavi koristiti bez prethodno riješenog statusa dokumenta.

Sigurnosni razlozi i granične procedure

Ulazak se može odbiti i ako nadležni organi utvrde da osoba predstavlja prijetnju javnom poretku, unutrašnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima neke od država članica. Takav razlog mora imati pravnu osnovu, a ne biti zasnovan samo na proizvoljnoj procjeni.

Na granicama se primjenjuje i sistem ulaska i izlaska iz Evropske unije (EES), kojim se evidentiraju ulasci i izlasci putnika na koje se sistem odnosi. Kada je propisano davanje biometrijskih podataka, putnici moraju postupiti u skladu s graničnom procedurom.

Šta ako vam odbiju ulazak?

Odbijanje ulaska mora biti obrazloženo, a putniku se uručuje standardizirani obrazac s navedenim razlogom odluke. Među mogućim razlozima su nevažeći dokumenti, nedovoljno dokaza o svrsi putovanja, prekoračenje dozvoljenog boravka, nedovoljna finansijska sredstva ili upozorenje u sistemu SIS.

Putnik ima pravo žalbe u skladu s pravilima države koja je donijela odluku. Međutim, žalba u pravilu ne odgađa izvršenje odluke, pa se postupak najčešće nastavlja nakon što osoba napusti granični prijelaz.

Prije putovanja zato nije dovoljno provjeriti samo datum isteka pasoša. Važno je izračunati dane provedene u Schengenu, znati tačnu adresu i svrhu boravka, pripremiti potrebne dokaze i osigurati sredstva za planirano putovanje i povratak.