"JEDNOG DANA ĆE SE VRATITI": Stotine ljudi reagovalo na OVU kartu Jugoslavije

Zanimljivost je nedavno prikazana na Facebook stranici Geographic Enigma

  • Šareni svijet

  • Prije 1h  Prije 53 min

  • 0

Iako se Jugoslavija raspala prije više od tri decenije, jedan njen trag i dalje možemo prepoznati gotovo svaki put kada biramo međunarodni telefonski broj. Nekadašnja država koristila je pozivni broj +38, a nakon njenog raspada međunarodna telefonska numeracija promijenjena je tako da su nove države dobile vlastite pozivne brojeve koji su uglavnom zadržali prepoznatljiv početak +38.

Zanimljivost je nedavno prikazana na Facebook stranici Geographic Enigma, koja je objavila kartu s pozivnim brojevima država nastalih na području bivše Jugoslavije. Tako Hrvatska danas koristi +385, Slovenija +386, Bosna i Hercegovina +387, Srbija +381, Crna Gora +382, Sjeverna Makedonija +389, a Kosovo +383.

Promjena se odvijala tokom više godina, a nije riječ samo o jednostavnom dodavanju jedne cifre. Historijski prikaz Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) potvrđuje da je nekadašnji jugoslovenski kod +38 podijeljen 1993. godine, nakon čega su nastajali novi međunarodni pozivni brojevi.

Facebook post

ITU-ov prikaz razvoja međunarodnih pozivnih brojeva: Šta se dogodilo s brojevima +380, +384 i +388?

Upravo su ti brojevi podstakli dodatnu raspravu u komentarima. Dok +380 danas koristi Ukrajina, +384 nije dodijeljen nijednoj državi. Broj +388 imao je drugačiju namjenu: koristio se za zajednički evropski telefonski sistem (European Telephony Numbering Space), a Međunarodna telekomunikacijska unija evidentira njegovo povlačenje krajem 2010. godine.

Upravo je +384 privukao pažnju nekoliko korisnika. Jedan je napisao: „+384 je bio predviđen za Vojvodinu u slučaju da se odvoji od Srbije. Taj se broj i danas vodi kao nedodijeljen.”

Drugi je na to duhovito dodao: „Uskoro +384 za Republiku Vojvodinu.”

Pojavio se i komentar u kojem je neko predložio da bi +384 mogao pripasti Republici Srpskoj. Ipak, nema potvrde da je taj pozivni broj zvanično bio rezervisan za Vojvodinu ili Republiku Srpsku. U ranijim ITU-ovim popisima označen je kao slobodan broj.

Rasprava se povela i oko pozivnog broja Kosova. Najviše polemike izazvao je broj +383. Jedan korisnik napisao je: „Srbija je vlasnik pozivnog broja +383, pa je to kod za južne srpske pokrajine, Kosovo i Metohiju. To nije državni pozivni broj.”

Međutim, prema zvaničnoj evidenciji Međunarodne telekomunikacijske unije, +383 dodijeljen je Kosovu 15. decembra 2016., a u fiksnoj i mobilnoj telefoniji u potpunosti je uveden 15. januara 2019. godine. ITU pritom uz oznaku Kosovo* navodi da se njome ne prejudicira stav o pravnom statusu teritorije.

Český telekomunikační úřad+1

Jedan od komentatora osvrnuo se i na zanimljiv detalj iz Crne Gore. Naime, međunarodna oznaka podgoričkog aerodroma i danas je TGD, što je ostalo od nekadašnjeg imena grada – Titograd. Taj se kod koristi i danas, što potvrđuju podaci crnogorskih meteoroloških službi.

meteo.co.me+1

Slična stvar se dogodila i nakon raspada Čehoslovačke. Neki su u komentarima podsjetili da se nešto slično dogodilo i nakon raspada Čehoslovačke. Jedan je korisnik napisao: „Isto je bilo sa Slovačkom i Češkom. Slovačka danas ima +421, a Češka +420.”

Drugi je dodao: „Slična je situacija s Češkom i Slovačkom. Nekadašnji pozivni broj +42 podijeljen je na +420 i +421.”

I taj je primjer tačan. Danas Češka koristi +420, a Slovačka +421, što se može provjeriti i u zvaničnom popisu međunarodnih pozivnih brojeva ITU-a.

ITU+1

Jedan komentator iz Maribora prisjetio se i kako je izgledao njegov telefonski broj u vrijeme Jugoslavije: „Moj broj u Mariboru tada je počinjao sa +38 62, a nakon promjene pozivnih brojeva dobio je novi oblik.”

Naravno, rasprava nije prošla bez nostalgije i šala.

Jedan korisnik napisao je: „Ljudi, Jugoslavija se nije raspala. Samo je nakratko otišla na odmor. Jednog će se dana vratiti.”

Objava je tako podsjetila na zanimljiv detalj iz zajedničke prošlosti, ali i pokazala koliko se iza naizgled običnih telefonskih cifara krije historijskih i tehničkih promjena, piše Dnevno.hr.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...