Pitanje klupske imovine ponovo je u centru pažnje sportske javnosti, nakon što je Skupština Fudbalskog kluba Željezničar u današnjem obraćanju najavila mogućnost uvođenja posebnog mehanizma zaštite imovine, koji bi podrazumijevao i referendumsko izjašnjavanje članova kluba o njenoj eventualnoj prodaji, prenosi SC.

U saopćenju se navodi da je Radna grupa za pripremu novog Statuta FK Željezničar završila izradu nacrta ovog dokumenta, koji bi se pred delegatima Skupštine trebao naći 12. novembra.

Među predloženim izmjenama posebno se izdvaja pitanje zaštite klupske imovine, uz mogućnost da se o njenoj eventualnoj prodaji članovi kluba s Grbavice neposredno izjasne putem referenduma.

Ovakva najava otvara jedno od najosjetljivijih pitanja u funkcionisanju Željezničara. Imovina "Plavih" decenijama predstavlja mnogo više od finansijske ili poslovne kategorije.

Ona je dio identiteta, historije i naslijeđa kluba, zbog čega su svaki razgovor o njenom korištenju, upravljanju ili eventualnoj prodaji pratile brojne reakcije navijača i članova.

Imovina kao ključna tema

Zaštita imovine bila je jedno od najvažnijih pitanja i tokom ranijih razgovora o ulasku strateškog partnera u FK Željezničar.

Klub je još prije više od dvije godine objavio javni poziv potencijalnim "investitorima", kojim je predviđeno stvaranje nove korporativne strukture i uspostavljanje dva zasebna segmenta saradnje – fudbalskih operacija i upravljanja nekretninama.

Tada predstavljeni model podrazumijevao je uključivanje partnera u razvoj stadiona Grbavica i pratećih poslovnih sadržaja, uz pravnu zaštitu interesa kluba.

U poslovnom prijedlogu posebno je razmatrana mogućnost dugoročnog korištenja klupske imovine, odnosno ostvarivanja prava građenja i upravljanja, bez prenošenja vlasništva nad zemljištem sa Željezničara na strateškog partnera.

Sličan pristup bio je zastupljen i u ranijim strateškim dokumentima kluba.

U Strategiji razvoja za period 2022–2026. godine razmatran je model prema kojem bi se upravljanje stadionom Grbavica i korištenje pomoćnog terena mogli urediti kroz posebne pravne aranžmane, dok bi vlasništvo nad zemljištem ostalo neotuđivo pravo FK Željezničar.

Takav model trebao je omogućiti investicije u infrastrukturu, ali istovremeno očuvati imovinsku osnovu.

Pregovori s Mirvićem

Pitanje zaštite imovine ponovo je dobilo na značaju tokom pregovora sa Saninom Mirvićem, koji se krajem 2025. pojavio kao potencijalni strateški partner Željezničara.

Isticano je da klupska imovina ne bi mogla biti predmet prodaje bez odgovarajuće saglasnosti klupskih organa.

Razmatrani model saradnje podrazumijevao je značajno uključivanje strateškog partnera u upravljanje i poslovanje, ali je pitanje imovine ostalo jedna od ključnih tačaka pregovora.

U julu ove godine Skupština Željezničara ponovo se oglasila povodom saradnje sa Mirvićem, navodeći da ugovor o strateškom partnerstvu nije stupio na snagu, te ističući da je Skupština podržavala pronalazak partnera i modele koji bi osigurali dugoročnu stabilnost i razvoj kluba.

Upravo zbog svega navedenog, najava referendumskog izjašnjavanja predstavlja značajnu novinu u načinu odlučivanja o jednom od najvažnijih pitanja za budućnost Željezničara.

Činjenica je da Željo trpi ogroman finansijski pritisak, usljed toga prolazi još jednu tešku sezonu u WWin ligi Bosne i Hercegovine, što jasno govori i formulacija o "referendumskom izjašnjavanje članova kluba o eventualnoj prodaji imovine", vjerovatno vrijedne desetine miliona maraka...