Gotovo 130 miliona eura u Alta banci u stečaju pripada fizičkim licima koja imaju status nerezidenata Srbije, pokazuju podaci koje je objavio Blic Biznis. Riječ je o približno trećini ukupne vrijednosti evidentiranih depozita, a među klijentima se, prema informacijama ovog medija, nalaze i deseci ruskih državljana s pojedinačnim iznosima većim od 50.000 eura.

Objavljeni podaci dolaze u trenutku kada se hiljade klijenata pripremaju za početak isplate osiguranih sredstava.

Banka Poštanska štedionica od petka, 13. novembra, počinje isplatu depozita do 50.000 eura po deponentu, u ime Agencije za osiguranje depozita Srbije.

Nerezidenti imaju više od 36.000 depozita

Prema podacima Blic Biznisa, fizička lica sa statusom nerezidenta u Alta banci imaju 18.293 devizna depozita, ukupne vrijednosti 97.992.714 eura.

Pored toga, evidentiran je još 18.081 dinarski depozit, u ukupnom iznosu od približno 3,74 milijarde dinara.

Kada se sredstva u dinarima preračunaju po kursu od približno 117,6 dinara za euro, ukupna vrijednost depozita nerezidenata iznosi oko 129,8 miliona eura.

To predstavlja približno 34,2 posto ukupne vrijednosti depozita obuhvaćenih objavljenom analizom.

Važno je naglasiti da nerezident nije nužno strani državljanin. Status rezidenta ili nerezidenta odnosi se na pravila o prebivalištu, boravku i finansijskom poslovanju, a ne isključivo na državljanstvo.

Također, broj depozita ne predstavlja broj različitih klijenata, jer jedna osoba može imati više računa.

Spominju se i ruski državljani

Blic Biznis navodi da među klijentima Alta banke ima više desetaka ruskih državljana koji su u banci držali pojedinačne iznose veće od 50.000 eura.

Međutim, objavljena zbirna tabela ne omogućava utvrđivanje ukupnog iznosa koji pripada ruskim državljanima niti njihovog tačnog broja.

Zbog toga se ne može zaključiti da svih 129,8 miliona eura pripada strancima, a još manje da se radi isključivo o ruskom novcu.

Ovi podaci ipak otvaraju pitanje strukture klijenata banke i načina na koji će se njihova potraživanja rješavati tokom stečajnog postupka.

Rezidenti imaju manje računa, ali više devizne štednje

Za razliku od nerezidenata, fizička lica sa statusom rezidenta Srbije imaju 10.698 deviznih depozita, ukupne vrijednosti 125,4 miliona eura.

Iako imaju znatno manje deviznih depozita od nerezidenata, na njima drže približno 27,4 miliona eura više.

Rezidenti imaju i 19.842 dinarska depozita, ukupne vrijednosti oko 6,42 milijarde dinara.

Podaci pokazuju da su sredstva u Alta banci bila raspoređena među velikim brojem domaćih i nerezidentnih klijenata.

U banci evidentirano gotovo 380 miliona eura

Prema objavljenim informacijama, u Alta banci je ukupno evidentirano 83.620 dinarskih i deviznih depozita.

Od toga su 51.222 depozita u dinarima, a 32.398 u stranim valutama.

Ukupna vrijednost dinarskih depozita iznosi približno 15,14 milijardi dinara, dok devizni depoziti vrijede oko 250,74 miliona eura.

Preračunavanjem dinarskog dijela ukupna vrijednost prikazanih depozita dostiže približno 379,5 miliona eura.

Podaci obuhvataju fizička lica, preduzetnike te mikro, mala i srednja preduzeća.

Zašto je Alta banka završila u stečaju?

Narodna banka Srbije oduzela je Alta banci dozvolu za rad 30. oktobra 2026. godine.

Prema obrazloženju centralne banke, prethodne kontrole pokazale su značajno pogoršanje finansijskog stanja i probleme s likvidnošću, zbog čega su bili ugroženi interesi deponenata.

Privredni sud u Beogradu otvorio je stečajni postupak 3. novembra, a za stečajnog upravnika određena je Agencija za osiguranje depozita.

Nadležne institucije najavile su mjere zaštite štediša i drugih povjerilaca banke.

Isplata počinje 13. novembra: Ko može dobiti novac?

Agencija za osiguranje depozita potvrdila je da isplata osiguranih sredstava počinje u petak, 13. novembra.

Novac će se isplaćivati preko Banke Poštanska štedionica, na 57 isplatnih mjesta širom Srbije.

Osiguranje obuhvata fizička lica, preduzetnike te mikro, mala i srednja pravna lica koja ispunjavaju propisane uslove.

Garantovani iznos je do 50.000 eura po deponentu u banci, bez obzira na to koliko je računa ta osoba imala.

To znači da klijent s više depozita ne dobija po 50.000 eura za svaki račun, nego se njegova osigurana sredstva posmatraju zbirno.

Oni koji su imali više od 50.000 eura mogu razliku iznad osiguranog iznosa prijaviti kao potraživanje u stečajnom postupku.

Prijava potraživanja, međutim, ne garantuje da će cijeli preostali iznos biti naplaćen.

Banka Poštanska štedionica već je omogućila elektronsko zakazivanje termina za isplatu, a klijentima je preporučeno da pripreme identifikacione dokumente i dokumentaciju o svojim računima.

Veliki iznosi, ali mnogo otvorenih pitanja

Objavljivanje strukture depozita otkriva razmjere finansijskog problema nastalog nakon gašenja Alta banke.

Ipak, zbirni podaci još ne daju odgovor na pitanje koliko je ukupno različitih klijenata pogođeno stečajem, koliko novca pripada državljanima pojedinih zemalja i koliki dio sredstava premašuje osigurani iznos.

Za hiljade deponenata najvažnije je da 13. novembra počinje isplata garantovanog dijela štednje, dok će naplata eventualnih većih potraživanja zavisiti od daljnjeg stečajnog postupka.