U Federaciji Bosne i Hercegovine u septembru 2026. godine rođeno je 1.446 djece, dok je u istom periodu umrlo 1.687 osoba, što znači da je prirodni priraštaj bio negativan i iznosio minus 241, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u osam od deset kantona, dok su pozitivan prirodni priraštaj imali samo Zapadnohercegovački i Unsko-sanski kanton. Najveći negativan prirodni priraštaj evidentiran je u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje je rođeno 240 djece, a umrlo 307 osoba, što predstavlja razliku od 67.

Slijede Hercegovačko-neretvanski kanton s negativnim prirodnim priraštajem od 48, Tuzlanski s 41 i Kanton Sarajevo s 35 osoba više umrlih nego rođenih. U Zapadnohercegovačkom kantonu rođeno je 86 djece, a umrle su 82 osobe, dok je u Unsko-sanskom kantonu evidentirano 188 živorođenih i 186 umrlih.

Najviše djece rođeno je u Kantonu Sarajevo, 306, zatim u Tuzlanskom kantonu 283 i Zeničko-dobojskom 240. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u septembru je zabilježeno i 17 smrtnih slučajeva dojenčadi.

U istom mjesecu u Federaciji BiH zaključeno je 1.111 brakova, dok je razvedeno 97 brakova. Najviše brakova zaključeno je u Kantonu Sarajevo, 302, zatim u Zeničko-dobojskom kantonu 217 i Tuzlanskom kantonu 180.

Podaci pokazuju da je negativan prirodni priraštaj u Federaciji BiH prisutan tokom svih devet mjeseci 2026. godine. Najveći negativan prirodni priraštaj zabilježen je u januaru, kada je broj umrlih bio za 600 veći od broja živorođenih, dok je najmanja razlika evidentirana u julu, kada je umrlo 162 osobe više nego što je rođeno djece.

Primjer iz ZHK

Demografsko stanje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i dalje je teško, no posljednjih godina pojavljuju se određeni pokazatelji koji daju razloga za oprezan optimizam, ocijenila je u razgovoru za Fenu dr. sc. Mirjana Milićević sa Sveučilišta u Mostaru.

Kao pozitivan primjer navela je Zapadnohercegovački kanton, koji za treće i svako sljedeće dijete osigurava mjesečnu podršku od 500 KM, uz niz drugih mjera, poput naknada za nezaposlene majke, besplatnih udžbenika i pomoći za opremu novorođenčadi.

Ipak, pozitivni demografski pomaci vidljivi su uglavnom u sredinama koje imaju razvijenu privredu. 

- Zapadna Hercegovina ima jaku privredu, pa mladi ondje mogu naći posao. To je temelj, jer nijedan doplatak ne može zamijeniti plaću. Na taj temelj kanton je 2022. dodao zakon koji porodicama garantuje ozbiljnu i redovnupomoć. Važno je znati da ni taj kanton nije oduvijek bio u plusu. Još 2021. imao je oko 400 više umrlih nego rođenih. Već godinu nakon usvajanja zakona broj rođenih počeo je rasti, a 2024. i 2025. raste i ukupan broj stanovnika - kazala je Milićević.