ZALIHE ZA TRI DANA: Jesu li evropska domaćinstva spremna za krizu?

Evropska unija suočava se s više ozbiljnih prijetnji, od ruskog rata protiv Ukrajine i mogućih sabotaža ključne infrastrukture do kibernetičkih napada, dezinformacija i ekstremnih vremenskih uvjeta

  • Evropa

  • Prije 22 min  

  • 0

Evropska komisija preporučuje da domaćinstva budu spremna samostalno zadovoljiti osnovne potrebe tokom najmanje 72 sata krize. Smjernice predstavljene 3. novembra predviđaju pripremu zaliha, torbi za evakuaciju i porodičnih planova za vanredne situacije, uz naglasak da pripravnost građana dopunjuje rad javnih službi.

Kako piše Euronews, među preporučenim potrepštinama su pitka voda, hrana s dugim rokom trajanja i neophodni lijekovi. Domaćinstvima se savjetuje i priprema pribora za prvu pomoć, baterijskih lampi, rezervnih baterija, radija na baterije, prijenosnih punjača, gotovine i kopija važnih dokumenata.

Datum predstavljanja potvrđuje Evropska komisija, koja je nove smjernice objavila 3. novembra 2026. godine. Riječ je o preporukama za jačanje pripravnosti, a ne obavezujućem propisu za domaćinstva.

Zašto su važna prva tri dana

Prva 72 sata krize posebno su važna jer hitne službe mogu biti preopterećene. Tokom velikih poplava, nestanaka struje, kibernetičkih napada ili oružanih sukoba, spasilački timovi moraju dati prioritet situacijama u kojima su životi neposredno ugroženi.

Zbog toga pomoć možda neće moći istovremeno stići do svih domaćinstava. Prekidi snabdijevanja strujom i pitkom vodom, grijanja, prijevoza, telekomunikacija i elektronskog plaćanja mogu dodatno otežati pristup osnovnim potrepštinama.

U smjernicama o samostalnosti domaćinstava tokom najmanje 72 sata navodi se da takva priprema smanjuje pritisak na hitne službe i omogućava usmjeravanje pomoći onima kojima je najpotrebnija. Osim zaliha, važni su znanje, praktične vještine i saradnja među ljudima.

Pripravnost kao zajednička odgovornost

Inicijativa je dio Strategije EU-a za uniju pripravnosti, pokrenute u martu 2025. godine. Cilj je da se prijetnje ranije prepoznaju i za njih priprema, umjesto da se djeluje tek nakon izbijanja katastrofe.

Evropska unija suočava se s različitim rizicima: ruskim ratom protiv Ukrajine, mogućim sabotažama ključne infrastrukture, kibernetičkim napadima, dezinformacijama i ekstremnim vremenskim pojavama, uključujući poplave i požare.

Prema pisanju Euronewsa, evropske države imaju različite nivoe i tradicije pripravnosti. Nekoliko sjevernoevropskih zemalja već ima razvijene nacionalne sisteme, dok dio južnoevropskih država zaostaje.

Takve preporuke otvaraju i pitanje odnosa odgovornosti građana i javnih službi. Službeno objašnjenje smjernica naglašava da države ostaju glavni nosioci civilne zaštite, pripravnosti i odgovora na krize. Priprema domaćinstava dopunjuje njihove aktivnosti.

Smjernice također pozivaju na pristupačne, postepene korake prilagođene mogućnostima građana, posebno osoba s invaliditetom, domaćinstava s niskim prihodima i drugih ljudi koji se suočavaju s preprekama pri pripremi.

Euronews o ovoj temi provodi anonimnu anketu među čitaocima. Navodi da će prikupljena mišljenja koristiti za buduće izvještaje o evropskoj pripravnosti i odgovoru na krize.

Izvor: Faktor

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...