Uprava Aluminija koncem prošle godine uručila je otkaze za 362 radnika, odnosno svim preostalim radnicima nekadašnjeg giganta kojem su pregovori sa izraelsko-kineskim konzorcijem MT Abraham bili jedina nada za eventualno pokretanje proizvodnje.

Otpremnine

Otkazi su uručeni svim radnicima, ali sa različitim otkaznim rokom. To je učinjeno kako bi preostali radnici uspjeli završiti zaostale poslove. Rješenja su, saznajemo, morala biti zaključena sa posljednjim danom 2019, a kako bi se svim radnicima omogućila isplata otpremnina.

Iznos otpremnine zavisit će, ističu, od dužine staža svakog od radnika. Nekolicina njih u narednom mjesecu trebala bi biti angažovana sa novim ugovorima na poslovima osiguranja i održavanja visokog napona i opreme. Uprava će istovremeno, najavljeno je, i dalje pregovarati sa izraelsko-kineskom grupacijom. Prva ponuda je odbijena, jer je insistirano na subvenciji za električnu energiju i drugim pogodnostima od države. Emil Ćorić iz Sindikata uposlenih kratko nam je kazao da je ministar energije FBiH Nermin Džindić nedavno najavio novu rundu pregovora, ali i da radnici nisu preveliki optimisti.

- Ne znamo šta će biti sa nama i sa Aluminijem. Potpisali smo rješenja o otkazima i otišli. Pitat ćemo Vladu o svemu kada dođe vrijeme za to. Ne znam kada bi mogli uslijediti pregovori, rekao nam je.

Mogućnost subvencije, na način kako je zahtijevao potencijalni investitor, Vlada FBiH odbacila je bez mnogo polemike. Nova ponuda je nedavno dostavljena i predviđa da se iznajme Aluminijevi pogoni kako bi se omogućio nastavak proizvodnje uz “ubrizgavanje” izraelsko-kineskog kapitala. Prema dostupnim informacijama, o novoj ponudi odlučivat će se sredinom januara na Skupštini društva, kojoj bi, uz predstavnike Vlade FBiH i malih dioničara, trebali prisustvovati i predstavnici Vlade susjedne Hrvatske, koja ima udjel od 12 posto.

Direktor Abraham grupacije Isaac Mansur Tamir u nedavnoj izjavi za medije pojasnio je uvjete najma najavljujući potpis ugovora o zakupu u skladu sa zakonima i propisima FBiH, vjerovatno na 15 godina, uz mogućnost dodatnih 15 (najviše do trideset godina).

Riječ investitora

Predsjednik iste grupacije Amir Gross Kabiri rekao je da bi se prvo trebao pokrenuti pogon livnice, a zatim postupno i pogoni anoda i elektrolize koja je najveći potrošač električne energije. U planu je, tvrdio je, i ponovni angažman radnika koji su već radili u Aluminiju.

Aluminij je, podsjećamo, nakon rata ponovo pokrenut 1997, a prestao je raditi u julu prošle godine, nakon što je isključen sa napajanja električne energije zbog dugova koji su se popeli na 220 miliona eura. U kompaniji je bilo zaposleno oko 900 radnika. Aluminij je dugo bio najveći bh. izvoznik i najvažnija kompanija u Hercegovini. Gašenjem je ugroženo postojanje i velikog broja manjih kompanija koje su bile partneri ili su se bavile obradom aluminija.