Francuski predsjednik Emmanuel Macron je nedavno opisao BiH kao "tempiranu bombu" i izrazio duboku zabrinutost za Europu zbog džihadista povratnika iz Sirije, ali u stvarnosti, prava prijetnja u BiH ne dolazi iz vjerskog ekstremizma već iz unutrašnjih etničkih podjela i destabilizirajuće uloge vanjskih faktora, piše ugledni američki analitičar Centra za analizu europske politike Janusz Bugajski.

Tekst naslovljen "Da li je Bosna tempirana bomba?" podsjeća kako je upravo Macron nedavno blokirao balkanske zemlje, uključujući one sa značajnom muslimanskom populacijom, od daljeg puta ka EU članstvu što, prema ovom analitičaru, doprinosi ugrožavanju regionalne sigurnosti više od džihadista povratnika.

"Dokazi govore da je džihadizam mnogo ozbiljniji problem u Francuskoj nego bilo gdje na Balkanu, pogotovo u smislu broja terorističkih incidenata. Štaviše, preko 1.900 francuskih državljana je otišlo na ratišta u Siriji i Iraku u poređenju sa tristotinjak bosanskih državljana", piše Bugajski.

Američki analitičar naglašava kako je glavni problem BiH to što srbijanske i hrvatske vlasti nisu u potpunosti prihvatile BiH kao legitimnu i suverenu multietničku državu.

"Nivo pritiska na Bosnu ovisi od razmjera nacionalističkog zanosa unutar vlasti u Beogradu i Zagrebu kao i od povoljnosti međunarodnih uslova, uključujući neznanje ili naivnost nekih zapadnoeuropskih lidera", piše Bugajski.

Moskva igra značajnu ulogu, trvdi ovaj analitičar, u odbrani bh. "kvazi-separatističkog" entiteta Republika Srpska na međunarodnoj sceni, te upotrebljava Balkan kao strateško sredstvo ne da bi spriječila inkluziju regije u transatlansku sigurnosnu sferu već da bi potkopala povezanost Zapada.

"Kremlj bi da se zemlje (regije) ne priključe (NATO) Alijansi jer bi to ojačalo ulogu Washingtona u odbrani Europe. Osim toga, Moskva takođe intenzivira napore da potkopa EU i NATO iznutra, što se vidi iz rastućeg uticaja u Hrvatskoj, Mađarskoj i Bugarskoj", tvrdi američki analitičar, dodajući kako Hrvatska trenutno služi Moskvi kao primarni cilj za ograničavanje razvoja energetskih projekata koji bi doveli u pitanje ruske monopolističe ambicije prema snadbijevanju regije plinom.

"Zagreb je također koristan za Rusiju u zadržavanju Bosne van balansa. Nacionalisti HDZ-a u Hrvatskoj i Bosni vide rusko prisustvo kao šansu da podupru zahtjev za trećim, hrvatskim entitetom u Bosni. I zaista, srpski i hrvatski lideri surađuju u slabljenju centralnih vlasti u Sarajevu. Zarobljeni u sredini, Bošnjaci bi se također mogli radikalizirati, ne u vjersko militantnom smjeru nego kroz sekularni nacionlizam kako bi se oduprijeli srbijanskoj i hrvatskoj nacionalističkoj ideologiji", tvrdi Bugajski.

Analitičar dalje naglašava kako bi odlazak njemačke kancelarke Angele Merkel i izlazak Velike Briatnije iz EU mogao doprinijeti manjku podrške za integrisanu bh. državu, pogotovo ako Macron nastavi sa svojim "popustljivim pristupom" prema Vladimiru Putinu. Tako uz negativnu ulogu susjeda, stabilnost BiH ovisi isključivo o SAD-u.

"Washington i NATO saveznici koji su odlučni da se odupru destabilizirajućem upadu Rusiije trebaju preuzeti vodeću ulogu u integriranju Bosne kako iznutra tako i u međunarodnom smislu", dodaje Bugajski.

Smatra kako bi trebao biti imenovan i specijalni predstavnik za BiH, koji bi se bavio zastojem u zemlji i koji bi se fokusirao na tri stvari.

Prva je izgradnja moderne države sa reformisanim izbornim zakonodavstvom u skladu sa EU standardima, gdje etnički identitet ne bi prevladao nad građanskim u trci za pozicije.

Drugo, specijalni predstavnik bi se fokusirao na izgradnju legitimnih institucija gdje vladavina zakona mora osigurati razdvajanje pravosudnog sistema od političkih interesa, kako bi sudije i tužioci bili neovisni.

Treći cilj bio bi konsolidacija koraka na putu ka članstvu u NATO-u.

"Program Reformi koji je nedavno potpisalo tročlano Predsjedništvo je u biti prvi Godišnji nacionalni plan (ANP) koji stavlja Bosnu na put prema članstvu. Novi izaslanik SAD-a bi se fokusirao na implementaciju ovog dokumenta. Ispunjavanje uslova za NATO će podvući to da sigurnost bh. države garantuje sigurnost svim etničkim grupama te smanjuje izglede za vanjske konflikte. Istovremeno, Washington mora uvjeriti Zagreb da omogućavanje ruskog prodora slabi domaće vlasti, rasplamsava regionalne tenzije, i podriva povezivanje unutar NATO-a," zaključuje Bugajski.