Romantično prikazivanje haškog optuženika Radovana Karadžića kao bioenergičara, i pristup temama o ratu u Bosni i Hercegovini iz vizure presuđnog ratnog zločinca, najčešće su zamjerke bh. intelektualaca i preživjelih žrtava genocida na knjigu Jessice Stern. Pojedini sarajevski novinari odbili su uraditi intervju sa autoricom, Stern je javno prozivana kao negator genocida u Srebrenici, a nekoliko zakazanih promocija u SAD-u su otkazane.

Je li Jessica Stern svjesno ili nesvjesno pala u zamku Radovana Karadžića tokom nekoliko susreta sa haškim osuđenikom? Dilema je koja se javila nakon što je objavljena knjiga "Moj ratni zločinac - lični susreti sa arhitektom genocida". Premda naziv upućuje na nešto drugo, autorica je u potpunosti priču kreirala iz Karadžićeve vizure ratnih dežavanja u Bosni i Hercegovini smatra novinar Mirnes Kovač.

"Najveći problem jeste njen pristup, metodologija, prihvatanje u potpunosti narativa kojeg je autorici Stern implantirao Karadžić. Problem je historijski kontekst, negiranje činjenica utvrđenih u presudama Haškog tribunala. I rezultata je u konačnici negiranje genocida", navodi Kovač.

Kovač ističe da ga je Stern kontaktirala i nudila mu intervju, ali da je on to odbio, smatrajući da joj je trebao prostor da opravda navode iz svoje knjige.

"Poručio sam joj da je to vrlo problematična knjiga, da se ona time stavlja na listu negatora genocida", otkrio je Kovač.

Jessica Stern u knjizi detaljno opisuje susrete sa Karadžićem, navodeći njegove iscjeljiteljske sposobnosti bionergijom.

"Taj pristup uvijek zaboravlja žrtve i strašne posljedice koje su nastale kao posljedica djela te osobe. Ta osoba se romanizira, prikazuje se kao neostvareni genijalac na polju bioenergije", ističe profesor Goran Šimić.

Stern djelo počinje odgovorom na pitanje njene asistentkinje, rođene u BiH, zašto Karadžića naziva svojim ratnim zločincem. Napisala je da je tokom intervjua ušla u izmijenjen oblik, te da je pratila Karadžićevu moralnu logiku, koja, kako je rekla, postaje njezina. Knjiga završava riječima kako nije poljubila Karadžića.

"Karadžić nije 'demonski psihopata' kako je to opisao američki psiholog Gustave Gilbert opisujući naciste u Nurnbergu. On je nacionalista koji je došao na vlast u posebno opasnom momentu, jer takvi nacionalisti često kada – se dešavaju rapidne društvene promjene, identitetske nejasnoće i demografske promjene osjećaju se ugroženo zbog dominacije jače grupe. Agresivni, egocentrični, i narcisoidni lideri koji imaju manjak svijesti nisu rijetki. Oni mogu biti pronađeni bilo gdje: 'Iza velikih stolova gdje donose odluke o velikim stvarima kao biznismeni, političari I ucjenjivači. Ja nisam poljubila Karadžića".

Oštre kritike na račun Stern čitaju se i iz otvorenog pisma koje je objavilo Savjetodavno Vijeće za BiH, a koje potpisuju intelektualci, aktivisti i predsjednici udruženja.

"Umjesto da nedvosmisleno stane uz žrtve Karadžićevih zločina, dr. Jessica Stern je odlučila da se prikloni redovima onih koji negiraju genocid i sumnjaju u to da je počinjen, kao i uz pojedince koji šire opasnu islamofobnu mržnju – baš onu mržnju koju je Karadžić upotrebljavao da mobilizira počinitelje genocida. Danas, Karadžić nastavlja da inspiriše bijelce rasiste i teroristička djela od Pittsburga do Powaya, od Utoya do Christchurcha".

Negodovanja zbog pristupa Jesssice Stern u svojoj knjizi o razgovorima sa haškim osuđenikom Radovanom Karadžićem, sustižu jedno drugo. Sve je počelo objavljivanjem dijelove ove knjige u New York Timesu, a rezultat je da je nekoliko zakazanih promocija knjige u SAD-u otkazano.