Staatssicherheit bila je zloglasna istočnonjemačka tajna policija poznata pod nazivom Stasi.

Formalno je osnovana 8. februara 1950. godine, a puni naziv institucije bio je Ministerium für Staatssicherheit ili po naški Ministarstvo državne sigurnosti.

Činilo se da ima spis o baš svakom građaninu i da baš svakoga prisluškuje kako bi spriječili da se još jednom dogodi 1953. kada su se radnici pobunili protiv vlastodržaca tog "radničkog raja" u sovjetskoj zoni okupirane Njemačke.

Slovila je za jednu od najučinkovitijih i najrepresivnijih službi takve vrste na svijetu. Zadatak joj je bio održavati istočnonjemačku jednostranačku diktaturu i boriti se protiv vanjskih i unutrašnjih neprijatelja. Stanovništvo su držali pod kontrolom pomoću doušnika koje su regrutirali čak i među maloljetnicima. 

Broj stalnih doušnika bio je oko 500.000, a ako s uračunaju i povremeni doušnici, brojka se popela čak do 2 miliona ljudi.

Doznalo se da su upravljali i barem jednom javnom kućom. Veliki skandal izbio je kad se saznalo da je jedan od bliskih savjetnika zapadnonjemačkog kancelara Willyja Brandta bio Stasijev agent.

Na vanjskopolitičkom planu borili su se protiv kapitalista lansirajući razne dezinformacije, a jedna od lažnih vijesti bila je i da je SAD proizveo virus AIDS-a.

Bili su i veliki protivnici Židova i države Izrael. Ruski predsjednik Vladimir Putin, kao agent KGB-a, surađivao sa Stasijem.

VLADIMIR PUTIN JE IMAO NJIHOVU ISKAZNICU

Sport je u bivšem DDR-u bio oružje političke borbe protiv kapitalističkog Zapada. Sportaši su zbog toga uživali i posebne privilegije – dok su plesali onako kako je režim htio. No, ništa nije bilo prepuštano slučaju.

I popularni golgeter leverkusenskog Bayera iz 1990-ih Ulf Kirsten se u arhivu Stasija može naći pod imenom "IM Knut Krüger". Kada je 1994. godine to zahvaljujući dosjeima iz arhiva Stasija izašlo na vidjelo, Kirsten je igrao za njemačku reprezentaciju.

Zadnji trener nogometne reprezentacije DDR-a Eduard Geyer, jedan od najvećih nogometnih stručnjaka bivše Istočne Njemačke, smatra da u DDR-u nije skoro ništa funkcioniralo, ali da je sport bio na vrhunskom nivou. Geyer pritom očito svjesno zaboravlja na cijenu tog uspjeha. Jer on ju i sam dobro poznaje: nakon jednog nedozvoljenog noćnog izlaska je tada još 26-godišnjeg nogometaša Stasi "pritisnuo" i prisilio da bude informant tajne policije. Geyer je 15 godina poslušno Stasiju slao izvještaje pod imenom "IM Jahn". Nakon ujedinjenja Njemačke, Geyer je nastavio trenirati klubove na istoku zemlje i doživio još jednom trenutke slave kada je trećeligaša Energie Cottbus u šest godina uspio dovesti do prve lige.

I danas, 70 godina nakog osnutka zloglasne obavještajne službe, ljudi u Njemačkoj s nelagodom pričaju o tom razdoblju.

(SB)