Upitan kakva je bila komunikacija između njega i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tokom večere koja je sinoć održana u Briselu, Đukanović je rekao da je na radnoj večeri bila tema odnosa na relaciji EU-Zapadni Balkan, i da se svako od lidera regiona potrudio da pitanja koja se tiču unutrašnjih prilika ne iznosi u prvi plan.

"Govorili smo o zajedničkim problemima i potrebama, a u fokusu je bila nova politika EU prema Zapadom Balkanu", prenio je on.

Kazao je da se, kada su u pitanju "aktuelne teme", toga kratko dotakao i prenio da je Crna Gora u stanju da ih rješava u najboljoj demokratskoj praksi poštujući pravne tekovine EU.

„Ne skrivamo probleme. Što se više približavamo EU posljednja nasljeđa onoga što je antievropsko isplivava i to treba rješavati u duhu dobre evropske prakse", naglasio je on.

Đukanović je rekao da je Crna Gora svojim iskustvom pokazala da je to u stanju da učini, navodeći devedesete, kada je uspela da odoli nacionalnim i vjerskim sukobima.

„Ne treba imati sumnje da smo u stanju te probleme rješavati. Da li imamo uvijek dobru saradnju sa susjedima - ne. Treba razumjeti, nije ovo problem ekskluzivno crnogorski. Vidim ga u širem kontekstu. U regionu se vodi oštar politički duel između politika koje zaustupaju evropsku budućnost i politike koja želi da zadrži Balkan na antievropskom kolosjeku", ocijenio je on.

Đukanović je kazao da Crna Gora ne želi da se vraća na status srednjovjekovne države u kojoj crkva vodi važnu ulogu.

Naglasio je da ne želi da otvara sukobe sa svojim kolegama i da se trudi da sa svima razgovara na odgovoran način, da razgovara o pitanjima od zajedničkog interesa, zajedničkoj evropskoj budućnosti, i da primijeti deformitet u politici što ugrožava dobar tempo razvoja Crne Gore.

„Nije dobro da bilo ko sebi daje za pravo da se vraćamo u vreme 90-ih i da pokušavamo sa viškom pažnje prema nacionalnim manjinama u drugim državama pokažemo nedovoljno pažnje prema suverenitetu država", rekao je Đukanović.