Dana 11. matra 1946. godine uhapšen je nacistički dužnosnik Rudolf Höss, koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio zapovjednik logora Auschwitz. Zanimljivo je da se Höss uspio skrivati na njemačkom području čak 11 mjeseci nakon završetka Drugog svjetskog rata. Uhapšen je u blizini Flensburga na sjeveru Njemačke, a bio je prerušen u farmera koji se predstavljao kao Franz Lang.

Prilikom ispitivanjima, kad su ga optuživali da je u Auschwitzu ubijeno oko 3,5 miliona ljudi, Höss je to zanijekao i rekao da je ubijeno oko 2,5 miliona ljudi, a da je oko 500.000 stradalo od gladi i bolesti. Osuđen je na smrt, a vješanje je obavljeno 13 mjeseci nakon hapšenja, upravo na području nekadašnjeg logora Auschwitz.

Rudolf Höss rođen je 25. novembra 1900. u Baden-Badenu. Njegov otac, Franz Xaver, bio je bivši oficir koji je služio u Njemačkoj Istočnoj Africi, odgajao ga je religiozno i u skladu s vojnom disciplinom, sve sa željom da postane svećenik.

Kad je započeo Prvi svjetski rat, Höss je radio u vojnoj bolnici. Kad je navršio 14 godina, postao je pripadnikom 21. "zmajske" pukovnije, u kojoj su služili njegov otac i djed. S 15 godina borio se protiv Šeste osmanske armije u prvoj bitci kod Kut-el-Amare, a kasnije i u Bagdadu te Palestini. 

Sa 17 godina postao je najmlađi podoficir u Njemačkoj vojsci. Triput ranjen, Höss je odlikovan Galipoljskom zvijezdom, Željeznim križem, te drugim odličjima.

Nakon primirja 1918., Höss je završio srednju školu, a zatim se uključio u krajnje desne paravojne skupine. Prvo je bio član Istočnopruske dobrovoljačke vojske, a zatim se priključio frajkorskoj jedinici "Rossbach". Napadao je poljske i francuske nacionaliste nakon okupacije Rühra. Nakon što je čuo govor Adolfa Hitlera u Münchenu, pridružio se Nacističkoj stranci.

Zbog zločina osuđen je 15. maja 1924., a pušten 1928. tokom opće amnestije. U to vrijeme postao je i prijatelj zločinca Heinricha Himmlera.

Höss je toliko obožavao Himmlera da je njegove riječi smatrao "evanđeljem" te je radije stavljao njegovu sliku na zid nego Hitlerovu. U decembru je pozvan u sabirni logor Dachau, gdje mu je dodijeljen naslov blockführera. Unaprijeđen je 1938. u hauptsturmführera, a nakon invazije na Poljsku 1939. pridružio se Waffen-SS jednicima, gdje je dobio novo unaprjeđenje.

Höss je proglašen zapovjednikom Auschwitza,  i na toj funkciji je ostao sve do kraja 1943.

U ljeto 1941. Höss je bio pozvan u Berlin kako bi mu Heinrich Himmler dao "osobne naredbe". Rekao mu je da je Hitler donio konačno rješenje židovskog pitanja, te da je Auschwitz izabran za ubojstvo hiljada europskih Židova. Höss je počeo ispitivati i usavršavati načine masovnog ubijanja.

Njegovi su znanstveni pokusi pretvorili Auschwitz u najuspješniji instrument ubijanja, ali i u najprepoznatljiviji simbol  Holokausta. Radno sposobni zatvorenici završavali bi u radnim logorima na prisilnom radu, a ostali su ubijani u plinskim komorama. Broj žrtava neprekidno je rastao, pa je stvoreno još četiri plinske komore i krematorij.

Tokom 1945. imenovan je zamjenikom inspektora nacističkih sabirnih logora, Richarda Glücka.

Ipak, Höss se još jednom vratio u Auschwitz kako bi nadzirao izvođenje Operacije Höss 8. maja 1944. U toj operaciji 430.000 mađarskih židova ubijeno je za mjesec dana.

Höss je u nekoliko navrata bio na suđenju, te je priznao sve svoje zločine. Poljski sud osudio ga je 2. aprila 1947. na smrtnu kaznu. Nakon toga odveden je u zatvor u grad Wadowice, gdje je boravio gotovo godinu dana.

Höss je obješen u Auschwitzu 16. aprila 1947. godine.

(SB)