VJENČANJE KOJE JE SLAVILA CIJELA BOSNA: Ko je bila posljednja bosanska kraljica i kako je bosanski kralj upravljao CIJELOM SRBIJOM…

„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz povijesti

  • Jeste li znali

  • 01. Apr. 2020  

  • 1

Glavna junakinja naše današnje priče je posljednja bosanska kraljica Jelena, kasnije poznatija i kao Mara. I to ne bilo kakvi supružnici i ne iz bilo kakve zemlje.

Na današnji je dan 1469. godine, cijela kraljevina Bosna slavila kraljevsko vjenčanje, za koje će se kasnije uspostaviti i kako je bilo posljednje koje će stanovnici upamtiti.

Posljendji bosanski kraj i despot cijele Srbije Stjepan Tomašević oženio je mladu Jelenu - Maru, koja je tako pune četiri godine nosila titulu bosanske kraljice i despotice cijele Srbije.

JELENA, ŽENA KOJE NEMA

Iako se njena posvekrva, Katarina Kosača, često spominje kao posljednja bosanska kraljica, to je zapravo bila Mara.

Posljednja bosanska kraljica je bila najstarija kćerka srpskog despota Lazara Brankovića i bizantijske princeze, Jelene Paleolog, kćerke brata pretposljednjeg bizantijskog cara Ivana VIII Paleologa. Jelena nije imala braće, već dvije mlađe sestre, Jerinu i Milicu Branković, koja se udala za Leonarda III Tocca.

Jelena je bila poželjna udavača, budući da je njen muž mogao tražiti vlast nad Srbijom po njenom pravu.

Pitanje Jelenine udaje dobilo je na važnosti iznenadnom smrću Jeleninog oca 20. januara 1458. godine. Skrbništvo nad Jelenom su od tada dijelili njena majka i proosmanski nastrojeni vojvoda Mihajlo Anđelović, brat velikog vezira Mahmud-paše Anđelovića. Nakon pobjede antiosmanske i prougarske frakcije u proljeće 1458. godine, Osmanlije su započele osvajanje Srbije.

Nedugo nakon smrti njenog oca despota Lazara počeli su pregovori o udaji Jelene kojoj je u miraz bila ostavljena cijela država.

Za budućeg despota Srbije izabran je Stjepan Tomašević, najstariji sin i prijestolonasljednik bosanskog kralja Stjepana Tomaša. Pošto je bosanski kralj bio vazal ugarskog kralja, tada Matije Korvina, njegov pristanak je bio neophodan kako bi se sklopio brak. Matija Korvin je dao svoj pristanak 1458. godine, te su započeli pregovori između Tomaševićevog oca, Stjepana Tomaša, i Jelenine majke, despotice Jelene.

Dana 1. aprila 1459. godine  sklopljen je brak između dvanaestogodišnje Jelene i Stjepana Tomaševića. Odmah po vjenčanju, Stjepan Tomašević je preuzeo vlast nad Srbijom i okončao jednogodišnji interregnum koji je vladao od smrti Jeleninog oca 1458. godine.

Međutim, vladavina Stjepana Tomaševića u Srbiji je bila kratkoga vijeka. Kako Stjepan Tomašević nije primio pomoć ni od ugarskog kralja ni od svog oca, pad Srbije je bio neminovan. U junu 1459. godine osmanski sultan Mehmed II osvojio je Srbiju, te su Tomašević i Jelena bili prisiljeni skloniti se na dvor njegovog oca u Bosni. Srpska despotovina je konačno pala 20. juna 1459. godine. Jelena je iz Smedereva u Bosnu ponijela i moći svetog Luke, koje je pohranila u Jajcu.

Smederevo je palo 20. juna 1459. godine. Kraljevska svita sigurno je sredinom jula stigla u Bobovac, gdje ih je bosanski kralj Stjepan Tomaš primio.

Jelenina majka i sestre su na putu skrenule za Ugarsku, tako da nikad nisu stigle u Bobovac.

Kraljica Jelena je tu ostala s svojim mužem Stjepanom sve do smrti njenog svekra Tomaša.

Dana 10. jula 1461. godine umro je Jelenin svekar, te je njen muž postao kralj Bosne, a ona bosanska kraljica, smjenjujući na tome mjestu maćehu svoga muža, Katarinu Kosaču. Jelenin muž je postao štićenik pape Pija II i još više produbio vezu između bosanskog prijestolja i Vatikana, što je započeo njegov otac. Papa mu je poslao krunu kojom ga je njegov delegat u novembru 1461. godine okrunio za bosanskog kralja, čime je Tomašević postao jedini bosanski kralj okrunjen u rimokatoličkoj ceremoniji. U duhu muževih nastojanja da se približi Vatikanu, kraljica Jelena se 7. novembra odrekla imena koje joj je dato krštenjem u Pravoslavnoj crkvi i uzela ime Marija. Od tada pa nadalje, izvori je nazivaju kraljicom Marom.

Kralj i kraljica su živjeli u kraljevskom gradu Bobovcu sve do 1463., kada su ga osvojile Osmanlije. Marin muž se tada sklonio u Jajce, a zatim u Ključ. Po osmanskom osvajanju Bosne, 5. juna 1463. godine, Marijin muž je pogubljen - Marija je ostala udovica sa šesnaest godina. Bosansko kraljevstvo je time srušeno, a teritorija Bosne i Hercegovine postala je dio Osmanskog Carstva.

Prema zapisima biskupa Angela Massarellija, kraljica Mara je sa Stjepanom Tomaševićem imala dvoje neimenovane djece. Međutim, Massarellijevi zapisi ne navode njihova imena, niti ikakve biografske podatke.

Posljednja bosanska kraljica umrla je 1500. godine u turskom gradu  Çorluu u 53. godini života.

(SB)

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...