TAKAV POKOLJ SE NE PAMTI, BRUTALNO SU POBIJENI I BAČENI U JAMU: Zbog ovoga oni i danas mrze Ruse, ovo im nikada neće oprostiti…

„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz povijesti

  • Jeste li znali

  • 13. Apr. 2020  

  • 1

Naša današnja priča vraća nas u davnu 1943. godinu, vrijeme Drugog svjetskog rata kada je otkrivena masovna grobnica koja je šokirala cijeli svijet.

U pokolju u Katynskoj šumi jedinice sovjetskog Ministarstva unutrašnjih poslova (poznatije kao NKVD) ubile su više hiljada poljskih oficira. To je bio dio šire akcije NKVD-a u okviru koje je, prema naredbi najužeg sovjetskog rukovodstva, ubijeno oko 22.000 poljskih državljana, oficira, policajaca, intelektualaca…

Ubijani su na različitim mjestima u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji. Kako su masovne grobnice kod Katina dugo bile jedine poznate, općenito se čitav ovaj pokolj naziva pokoljem kod Katinske šume.

Nakon što je 1943. Wehrmacht otkrio masovne grobnice kod Katina, prekinuti su odnosi između poljske vlade u emigraciji i Sovjetskog Saveza. Pokolj je iskoristila propaganda Trećeg Reicha, dok je sovjetsko rukovodstvo pod Staljinom odlučno odbijalo svaku vezu s masakrom, i za njega optuživalo Nijemce.

Sovjetski Savez je 17. septembra 1939. godine napao Poljsku s istoka. Napad je izvršen dok je Poljska bila u ratu s Njemačkom koji je počeo 1. septembra 1939. godine i pretrpjela značajne gubitke na zapadnom frontu. Ovaj napad je izvršen u skladu sa sporazumom Ribbentrop-Molotov kojim je izvršena podjela interesnih sfera između SSSR-a i Njemačke. Zbog brzog napredovanja Crvene armije koja je naišla na slab otpor, između 250 000 i 400.000 poljskih vojnika je zarobljeno.

Oko 250.000 je odmah pušteno dok je 125.000 predano NKVD-u. NKVD je odmah oslobodio još 42.400 vojnika. Oko 170.000 oslobođenih vojnika bili su porijeklom Ukrajinci i Bjelorusi koji su služili u poljskoj vojsci. Oko 43.000 vojnika koji su rođeni u zapadnom dijelu Poljske (tada pod njemačkom kontrolom) predano je Nijemcima. NKVD je 19. novembra 1939. godine držao oko 40.000 poljskih ratnih zarobljenika: oko 8.500 oficira, 6.500 policijskih oficira kao i 25 000 vojnika i rezervnih oficira.

Do marta 1940. godine stvorena su tri posebna logora: Kozelsk, Ostaškov i Starobelsk u kojima su se našli skoro svi poljski oficiri zarobljeni u SSSR-u kojih je bilo oko 15.000.

Katyn, grad kod Smolenska bio je mjesto gdje je ubijeno 4.410 zatvorenika iz logora Kozelsk.

Iz logora su odlazili konvoji u grupama od 50 do 344 ljudi i to od 3. aprila do 12. maja. Zadnjeg dana organizirana su 2 konvoja u kojima je bilo 205 ljudi poslanih u logor u Juhnovu. Ostali su pobijeni i pokopani u 8 masovnih grobnica.

 

Sa željezničke stanice oficiri su autobusom prevoženi na mjesto pokolja, gdje su nad masovnim grobnicama mlađim i jačim žrtvama stavljani šinjeli preko glave i vezivane ruke konopom sovjetske proizvodnje isječenim na jednake dijelove. Potom su iz bliza ubijani iz pištolja marke Walther, kalibra 7,65 mm, uglavnom pucnjem u potiljak; neke žrtve su dodatno prebijane sovjetskom bajonetom. Na mjestu ubistva i kod grobnica nađene su čahure metaka iz spomenutoga pištolja.

Masakriranje na mjestu gdje su žrtve sahranjene nije u potpunosti potvrđeno, a postoje izvori koji kazuju da je barem dio žrtava ubijen u Smolensku, kao i Harkivu. Dokaz za ovaku tvrdnju može biti i to što su tijela u jednoj od masovnih grobnica složena drugačije nego u ostalim. Tijela su bila zbijena, složena i okrenuta licem prema dolje.

U Harkivu je ubijeno 3.739 zatvorenika iz logora u Starobelsku. Konvoji sa zarobljenicima su vagonima dolazili do Harkiv, a sa željezničke stanice automobilima do zatvora NKVD-a. Poslje identifikacije zatvorenicima su vezivane ruke, potom su uvođeni u dvoranu u kojoj su ubijani pucnjem u potiljak.

Tijela ubijenih su po noći odvožena kamionima i pokapana.

U Tveru je ubijeno 6.314 zatvorenika iz logora u Ostaškovu.

Konvoji sa zarobljenicima pješice su dovođeni preko zaleđenog jezera Seliger do naselja Tupik i željezničke stanice Soroga, a potom vagonima do Tvera u zgradu NKVD-a.

U podrumu je svaki zarobljenik identificiran, poslje čega je dovođen do tapeciranih vrata. Slično kao i u Harkivu, žrtve su ubijane pucnjem u potiljak iz pištolja marke Walther. Prvi put, kada je došao konvoj od 390 osuđenika izvršitelji su imali problema s ubijanjem tako velikog broja ljudi pa sljedeći konvoji nisu prelazili brojku od 250 osoba. Ostatci ubijenih su odnošeni na kamione koji su čekali ispred i potom voženi do 32 km udaljenog naselja Mednoje. Tamo su, uz pomoć bagera iz Moskve već bila pripremljene grobnice  dubine do 6 metara u koje se moglo smjestiti oko 250 posmrtnih ostataka.

U Kijevu je ubijeno 3.435 zatvorenika.

U Katiynskom masakru NKVD je pobio skoro polovinu ukupnog broja poljskih oficira. Masovno ubistvo je izbjeglo samo 395 zatvorenika koji su prebačeni u logor u Juhnovu.

Glasine o pokolju koje su se počele javljati 1943. godine SSSR je prešućivao ili odlučno odbacivao. Slabljenje i raspad te države dozvolili su da se u potpunosti sazna što se zapravo dogodilo.

Poslije izvršenja pokolja, koji je imao status državne tajne, za obitelji ubijenih nastupila je nagla tišina, prestala su stizati pisma, pisma koja su slana ubijenima su se vraćala, svaki pokušaj dolaska do podataka o sudbinama zarobljenika i mjestu gdje se oni nalaze nailazio je na zid šutnje. Iako su se odnosi Poljske i SSSR-a izmijenili nabolje nakon napada Njemačke na SSSR, Sovjetske vlasti nisu odgovarale na zahtjev poljske vlade da objasni status zarobljenika.

U ovom razdoblju pojavljuje se izvještaj iz 1940. godine koje je premijeru Churchillu poslao bivši vlasnik Katyna i koji je vidio ubacivanje tijela u jame.

Tek je Mihail Gorbačov 1990. jasno rekao, da je za masakr odgovoran Sovjetski Savez. Iako je od masakra prošlo puno vremena, ovaj zločin do danas opterećuje rusko-poljske odnose.

(SB)

loading...

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...