Naša današnja priča vraća nas u davnu 1979. godinu, kada je Crnu Goru pogodio najrazorniji potres na teritoriji te tadašnje republike u sastavu SFR Jugoslavije.

Osim u Crnoj Gori, potres je izazvao žrtve i materijalnu štetu u Albaniji, te materijanu štetu na području Dubrovnika i Hercegovine.

Potres magnitide 7 po Richterovoj skali i 9. stupnjeva po Mercallijevoj skali dogodio se 15.aprila 1979. godine u 7 sati i 19 minuta po lokalnom vremenu, petnaestak kilometara od crnogorske obale između Bara i Ulcinja.

Potres je trajao deset sekundi i najjače se osjetio duž crnogorske i albanske obale.

Budvanski Stari grad je teško oštećen. Od 400 građevina u Starom gradu samo 8 je ostalo nedirnuto potresom. Zidine i zaštitni bedemi iz 15. stoljeća također su teško oštećeni. Manastir Praskavica koji se nalazi između Miločera i Svetog Stefana je pretrpio velika oštećenja. Crkva unutar manastira je potpuno srušena, a freske su također oštećene.

Oštećen je i najmlađi grad na crnogorskoj obali, Herceg Novi. Dijelovi zidina Starog grada su pali u more.

Ulcinjski Stari grad, crnogorski centar kulturne baštine, je skoro potpuno uništen. Vjekovna Balšić kula u Ulcinju je srušena.

Više od 450 sela sravnjeno je sa zemljom. Osim toga, mnoga sela u regijama Crmnica, Grabalj, Krajina, Paštrovići su bila u opasnosti da se potpuno sruše.

U unutrašnjosti su lakše oštećeni Cetinje, Danilovgrad, Nikšić i Titograd.

Prema izvještaju UNESCO-a iz 1984. ukupno 1.487 objekata je oštećeno, od kojih su skoro polovina domaćinstva, a 42% odnosi se na crkve i svjetovne objekte. Trideset posto od ukupno oštećenih objekata je u potpunosti srušeno. Više od 1.000 spomenika kulture je oštećeno, kao i hiljade umjetničkih djela i vrijednih kolekcija.

U potresu je poginula 101 osoba u Crnoj Gori, 35 u Albaniji, a više od 100.000 ljudi je ostalo bez svojih domova.

Bilo, ne ponovilo se!

(SB)