Republika Srpska uspjela je prvog dana trgovanja, da proda 135 miliona maraka vrijedne obveznice, što je manje od polovine planiranog iznosa od 300 miliona. Kamatna stopa po kojoj su obveznice prodate iznosi tri odsto, što je više od prvobitno planiranih dva odsto.

Ekonomista i profesor na Univerzitetu Istočno Sarajevo Marko Đogo rekao je za portal CAPITAL da je ovom emisijom potvrđeno zašto je oko Centralne banke bilo puno diskusije.

„Želja vlasti je bila da natjeraju komercijalne banke da kupuju državne obveznice i to u velikim količinama, a da bi to banke uradile trebalo im je smanjiti obaveznu rezervu, a bili su spremni i da povećaju negativnu kamatnu stopu. Da su zaista uspjeli u planu da smanje stopu obaveznih rezervi i da su povećali negativnu kamatnu stopu, banke bi bile prisiljene da taj kapital povuku i onda bi Srpska bez problema prodala obveznice. Ovako, s obzirom na to da ta ideja nije realizovana, došlo se do ovog da je kamatna stopa relativno visoka u odnosu na onu koju je RS plaćala do prije par mjeseci. Ranije nije bilo problema da se prodaju obveznice, sada vidimo da postoje problemi“, istakao je Đogo.

Dodao je da se na finansijskom tržištu iskazuje poprilično nepovjerenje u institucije RS, te da bi vjerovatno isto prošle i obveznice u FBiH. 

To što su obveznice prodate bez valutne klauzule, a da se na zahtjev investitora priznaje i ostvaruje pravo na valutnu klauzulu, Đogo kaže da je nejasna formulacija i ako je na zahtjev investitora, onda to znači da je zaštićen, iako ne postoji valutna klauzula. 

„Stavljanje, ukidanje, pa djelimično vraćanje klauzule pokazuje da vlasti nisu načisto šta žele postići, to pokazuje da smatraju da ne treba valutni odbor, međutim nemaju snagu da to provedu do kraja, pa daju valutnu klauzulu na zahtjev da bi uspijeli da prodaju obveznice“, naglasio je Đogo. 

Direktor „Euro-brokera“ Boris Majstorović je rekao da je kamata od tri odsto realna s obzirom na situaciju u kojoj se RS nalazi i uz politički, ekonomski, tržišni i druge rizike.

„Ukidanje, pa vraćanje valutne klauzule na zahtjev investitora je presedan, koliko znam nikada se to nije desilo. Imam slučaj gdje su neke banke prije godinu – dvije tražile da bar jedna emisija godišnje bude bez valutne klauzule, a zašto je to sad ovako urađeno je zbunjujuće za investitore. Presudno za to što danas nisu prodate sve obveznice je postojanje bojazni i straha banaka od toga da li će Budžet moći da podnese takav teret zaduženosti. Skoro je bila emisija od 33 miliona, bilo je za očekivati da ne uspije cijela emisija od još 300 miliona KM, što nije mali iznos u ovako kratkom periodu. Vidjećemo još sutra kako će ići ostatak prodaje“, kazao je Majstorović.

Emisija obveznica zakazana je u skladu sa Odlukom o dugoročnom zaduživanju RS za 2020. koja dozvoljava maksimalan iznos zaduženja do 315 miliona KM. S obzirom na to da su i ranije ove godine emitovane obveznice i ako dođe do prodaje svih obveznica, Odluka će biti prekršena. Do objave ovog teksta izmjena te odluke nije objavljena u Službenom glasniku.

Vlada Republike Srpske je prvo bez objašnjenja ukinula valutnu klauzulu koju je prvobitno propisala, što predstavlja rizik i odbija investitore u državne hartije od vrijednosti.

Nakon toga je Republički štab za vanredne situacije donio zaključak da je opravdano sklapanje pojedinačnih sporazuma sa strateškim investitorima za priznavanje valutne klauzule. Ko su strateški investitori nije objašnjeno.

Ekonomisti su ovakvo postupanje Vlade ocijenili apsurdnim, a Komisija za hartije od vrijednosti RS se proglasila nenadležnom.

Zaključak Štaba, kojim rukovodi Radovan Višković je u suprotnosti sa odlukom Vlade, kojom takođe rukovodi Višković.

Ministarstvo finansija Republike Srpske saopštilo je da je izmjenom odluke o emisiji 300 miliona maraka vrijednih obveznica RS-a povećan obuhvat potencijalnih investitora, piše Capital.