Naša današnja priča vraća nas u davnu 1945. godinu, u vrijeme likvidacije jednog od najvećih zločinaca u povijesti čovječanstva.

Nacistički zločinac Rudolf Höss, bio je sin bivšeg oficira koji je služio u Njemačkoj Istočnoj Africi, odgajan je strogo, u duhu religije sa željom da jednog dana postane svećenik. Nije se družio s vršnjacima dok nije počeo pohađati osnovnu školu. Jednom prilikom oteli su ga Romi, nakon čega se javlja njegova mržnja prema njima i ostalima, po njegovom tumačenju, nižim rasama.

Kad je započeo Prvi svjetski rat, Höss je radio u vojnoj bolnici. Kad je navršio 14 godina, postao je pripadnikom 21. "zmajske" pukovnije, u kojoj su služili njegov otac i djed. S 15 godina borio se protiv Šeste osmanske armije u prvoj bitci kod Kut-el-Amare, a kasnije i u Bagdadu, te u Palestini.

Himmler i Hoss (Foto: Bundesarchiv)

Tokom bitaka odlikovan je činom Feldwebera, a sa 17 godina postao je najmlađi podoficir u Njemačkoj vojsci. Triput ranjen, Höss je odlikovan Galipoljskom zvijezdom, Željeznim križem 1. i 2. reda te drugim odlikovanjima.

Nakon primirja 1918., Höss je završio srednju školu, a zatim se uključio u krajnje desne paravojne grupe. Napadao je poljske i francuske nacionaliste nakon okupacije Rühra. Nakon što je čuo vatreni govor Adolfa Hitlera u Münchenu, pridružio se Nacističkoj stranci i postao njezin 3240. član. Zbog zločina osuđen je 15. maja 1924., a 4 godine kasnije je amnestiran.

Höss se na Himmlerov poziv pridružio Schutzstaffelu 1. aprila 1934., a toliko je obožavao Himmlera da je njegove riječi smatrao "evanđeljem" te je radije stavljao njegovu sliku na zid nego Hitlerovu.

U decembru je pozvan u sabirni logor Dachau, gdje mu je dodijeljen naslov blockführera. Unaprijeđen je 1938. u čin hauptsturmführera te je postao pomoćnik Hermana Baranowskog u konclogoru Sachsenhausen. Nakon invazije Poljske pridružio se Waffen-SS jedinicama, te je dobio preporuke svojih nadređenih za daljnje napredovanje.

Nakon pada Poljske u gradu Oświęcimu osnovan je konclogor Auschwitz, koji će kasnije postati poznat kao najubojitiji nacistički sabirni logor sa 700.000 žrtava. Höss je proglašen zapovjednikom 1. maja 1940. i ostao na tom mjestu sve do kraja 1943. Izgradio je prvi logor za 10.000 zarobljenika, napravio cijeli sistem logora, danas poznat kao Auschwitz-Birkenau.

Prema nacističkim odredbama, u logor su dovođeni Židovi, Romi, Slaveni, katolici i ratni zarobljenici.

U julu 1941. Höss je bio pozvan u Berlin kako bi mu Heinrich Himmler dao "osobne naredbe". Rekao mu je da je Hitler donio konačno rješenje židovskog pitanja, te da je Auschwitz izabran za ubistva hiljada europskih Židova. Bila je to državna tajna.

Höss je počeo ispitivati i usavršavati načine masovnog ubijanja u ljeto 1941. Njegovi su brutalni pokusi pretvorili Auschwitz u najuspješniji instrument konačnog rješenja, ali i u najprepoznatljiviji simbol Holokausta. Prema Hössovom priznanju, najviše novih logoraša dolazilo je tokom 1941., a jednom prikom je za mjesec dana na pogubljenja stizalo čak 4.000 zatvorenika dnevno. Radno sposobni zatvorenici završavali bi u radnim logorima na prisilnom radu, a ostali su ubijani u plinskim komorama.

Broj žrtava neprekidno je rastao, pa su napravljene još četiri plinske komora i krematorij.

Höss se još jednom vratio u Auschwitz kako bi nadzirao izvođenje „Operacije Höss“ 8. maja 1944. U toj operaciji 430.000 mađarskih Židova ubijeno je između za samo mjesec dana.

Nakon pada Reicha skrivao se pod imenom Franz Lang Höss nedaleko od Flensburga. Odala ga je njegova supruga Hedwig. Britanski vojnici iznenadili su ga dok je spavao, uhapsili i odveli u zatvor.

Höss je u nekoliko navrata bio na suđenju, te je priznao sve svoje zločine. Poljski sud osudio ga je 2. aprila 1947. na smrtnu kaznu, a 14 dana kasnije je i obješen.

(SB)