- Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini igra ključnu ulogu u pomaganju da ekonomija prebrodi a na kraju i da se oporavi od krize izazvane COVID-19. Agencija za bankarstvo Federacije BiH (FBA) i Agencija za bankarstvo Republike Srpske (BARS) su najavile ciljani moratorij na otplatu kredita za fizička i pravna lica koja su kao rezultat pandemije ostala bez svojih prihoda. MMF snažno ohrabruje banke da nastave aktivno učestvovati u ovim programima. Međutim, kako je naglasio i Izvršni odbor MMF-a, Fond je protiv apsolutnog moratorija koji se primjenjuje na sve dužnike, bez obzira na njihovu finansijsku situaciju. Pravna i fizička lica koja su sposobna da plaćaju svoje dugove treba da nastave sa plaćanjem istih. Ovo će osigurati da banke budu u mogućnosti da pružaju nove kredite privredi. Pored toga, da bi stimulisali banke da više kreditiraju, vlasti razmišljaju o šemama kreditnih garancija gdje vlada preuzima značajan dio rizika novog kredita. To je pravi način da se stimuliše dodatno kreditiranje privrede uz istovremeno očuvanje funkcionisanja finansijskog sektora, izjavio je Jewell, saopćeno je iz MMF-a.

Također, dodaje se da se MMF snažno protivi svim prijedlozima kojim se diktira bankama visina kamatnih stopa koje one naplaćuju za svoje kredite.

- Banke se, poput drugih ekonomskih aktera, suočavaju sa neviđenim izazovima i izvjesno je da će imati gubitke u 2020. Da bi zaštitili dužnike, FBA i BARS su već zabranile bankama da povećavaju kamatne stope na preostale kredite te da naplaćuju dodatne naknade za vrijeme trajanja moratorija. Nametanje apsolutnog moratorija i propisivanje kamatne stope ispod tržišne vrijednosti bi uvećalo gubitke banaka, smanjilo njihovu likvidnost i oslabilo bankarski sistem. Rizik negativnih prelijevanja u finansijski sektor je nešto što pomno pratimo, dodaje se u izjava.

Stranka SBB saopćila je prije dva dana da se njen čelnik i ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić sastao sa direktorom Agencije za bankarstvo FBiH Jasminom Mahmuzićem i predložio mu da moratorij, za one koji ga budu tražili, bude minimalno šest mjeseci i da kamata iznosi jedan posto.

MMF pojašnjava da je globalna finansijska kriza je nastala u finansijskom sektoru i proširila se na realnu ekonomiju. Sada je situacija obrnuta jer kriza je pogodila realnu ekonomiju i postoji rizik širenja na finansijski sektor.

- Kroz historiju znamo da kada se tako nešto dogodi, oporavak koji slijedi nakon krize je mnogo sporiji, navodi se i dodaje da nakon što je u ponedjeljak Bosni i Hercegovini odobrio 333 miliona eura hitne pomoći, MMF će sada usmjeriti svoju pažnju na pregovaranje novog, višegodišnjeg aranžmana sa vlastima, dok će nezavisnot FBA, BARS i Centralne banke BiH biti od najveće važnosti u bilo kojem novom aranžmanu.