Naša današnja priča vraća nas na kraj 19. stoljeća, kada su prvog maja 1895. godine Sarajlije postali prvi građani koji imaju privilegiju koristiti cjelodnevnu tramvajsku liniju u Evropi.

Dok su Sarajevom tutnjali tramvaji na električni pogon, u carskoj prijestolnici Beču još uvijek su ih pokretali konji. U razvoju sarajevskog tramvajskog saobraćaja su presudnu ulogu odigrale Austrija i Češka.

Tramvaja u gradu na Miljacki ne bi zadugo bilo da njegovo uvođenje nije forsirala tadašnja austrougarska uprava u zemlji.

KAKO JE SVE POČELO

Nedugo nakon okupaciji Bosne i Hercegovine Austro-Ugarska se odlučuje novookupiranu provinciju željeznički povezati s ostatkom Monarhije. S obzirom da su ubrzo po okupaciji car Franjo Josip i vlada u Beču odlučili da ulaganja u Bosnu i Hercegovinu ne smiju opterećivati monarhijski budžet, već se isključivo zasnivati na principu samoodrživosti, prva pruga u zemlji koja je prošla od Bosanskog Broda do Sarajeva bila je uskotračna. Dana 5. oktobra 1882. godine u Sarajevo je tako stigao prvi voz. A s obzirom da je tadašnja željeznička stanica, koja se nalazila na mjestu današnje zgrade Socijalnog na Pofalićima, bila poprilično udaljena od centra grada, ubrzo se postavilo pitanje njenog efikasnog povezivanja s gradskom jezgrom. Kao dobra opcija počelo se razmatrati uvođenje konjskog tramvaja. Dana 28. augusta 1884. započela je izgradnja tramvajske pruge, a firma Weitzer in Graza dobila je narudžbu Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine za četiri tramvajska kola.

U toku jeseni radovi na pruzi, koja je vodila od Stare željezničke stanice do današnjeg Trga oslobođenja – Alija Izetbegović u Ferhadiji značajno su napredovali, da bi 1. januara 1885. u 10 sati u glavnom bh. gradu svečano u rad bio pušten konjski tramvaj. Tramvajski saobraćaj u Sarajevu pri tome se ugledao na onaj u Beču.

No, deset godina nakon puštanja u promet konjskoga tramvaja Sarajevom je prošao  prvi električni tramvaj: 1. maja 1895. tramvajska kola marke Weitzer iz Graza s električnim motorom iz bečke fabrike Siemens & Halske prošla su novouspostavljenom trasom od Stare željezničke stanice preko Hiseta i današnje ulice Obala Kulina bana do Latinske ćuprije. Uspostavljanje električnog tramvaja u Sarajevu do dan-danas zadržalo je posebnu historijsku vrijednost. Naime, dok su glavnim bh. gradom tutnjali tramvaji na električni pogon, u carskoj prijestolnici Beču još uvijek su ih pokretali konji. Slično je bilo i u Budimpešti. Dana 28. januara 1897. Bečom je prošao prvi električni tramvaj, gotovo dvije godine nakon Sarajeva, iste godine električni tramvaj uspostavljen je i u Budimpešti.

Činjenice ukazuju da je Sarajevo, prije Beča, Budimpešte, Praga i Zagreba, bilo četvrti grad po redu u Austrougarskoj monarhiji koji je dobio električni tramvaj. Samim time glavni bh. grad jedan je od prvih evropskih gradova koji su dobili ovakav vid gradskoga prijevoza.

(SB)