Ovog ljeta, planeta Zemlja ponovo nas iznenađuje – ne toplotnim talasima ni poplavama, već nečim još neobičnijim: ubrzanjem vlastite rotacije. Kako upozorava astrofizičar Graham Jones s Univerziteta u Londonu, postoji mogućnost da će jedan od tri datuma – 9. juli, 22. juli ili 5. august – donijeti najkraći dan zabilježen u historiji mjerenja vremena, kraći i do 1,51 milisekundu od uobičajenih 24 sata.

Iako na prvi pogled zanemariva, ova promjena mogla bi imati ozbiljne posljedice za globalne sisteme koji se oslanjaju na ekstremnu preciznost – uključujući GPS navigaciju, komunikacijske mreže i digitalne finansijske transakcije. Naučnici ističu da čak i milisekundne oscilacije mogu poremetiti osjetljivu digitalnu infrastrukturu.

Zemlja je najbrži dan do sada već zabilježila 5. jula 2024. godine, kada je rotaciju završila 1,66 milisekundi brže nego inače. Slična ubrzanja zabilježena su i između 2020. i 2022. godine, no naučna zajednica još nema pouzdano objašnjenje za ovaj fenomen.

Jedan od vodećih ruskih stručnjaka, Leonid Zotov s Moskovskog državnog univerziteta, priznaje da niko nije očekivao tako naglu promjenu. Sumnja se da uzrok može biti kretanje rastopljenih slojeva u Zemljinom jezgru, koji djeluju poput klizača na ledu – kada skupe ruke, ubrzavaju rotaciju. Dodatne faktore čine okeanske struje, atmosferski vjetrovi, zemljotresi, pa čak i topljenje ledenjaka ili klimatski obrasci poput El Ninja.

Ti procesi zajedno pomjeraju raspodjelu mase na i ispod površine planete, izazivajući male, ali mjerljive promjene u brzini rotacije.

Do sada su promjene u brzini rotacije kompenzirane dodavanjem prestupnih sekundi – tzv. „leap second“ – kako bi se uskladilo vrijeme sa Koordiniranim univerzalnim vremenom (UTC). No, ako se trend ubrzanja nastavi, pred naučnicima bi se mogla naći sasvim nova odluka: po prvi put u historiji mogla bi biti uvedena negativna prestupna sekunda – sekunda koja se oduzima.

Zemlja je, prema postojećim saznanjima, milijardama godina usporavala, a dani su u ranoj historiji planete trajali svega nekoliko sati. Međutim, sada se suočavamo sa obrnutim procesom. Timovi širom svijeta, uključujući Američku pomorsku opservatoriju i Službu za praćenje rotacije Zemlje, analiziraju sve dostupne podatke kako bi pronašli odgovor.

Šta tačno ubrzava našu planetu ostaje misterija – ali jasno je da se duboko u njenoj unutrašnjosti nešto ozbiljno dešava. I čovječanstvo će morati naučiti kako se tome prilagoditi – u hiljaditom dijelu sekunde.