Sastanak čelnika 27 zemalja članica i šest zemalja zapadnog Balkana održan je videovezom zbog pandemije koronavirusa, prenosi Fena.

- Iako se sastanak, nažalost, nije održao onako kako smo htjeli, da se fizički okupimo u Zagrebu, mislim da smo u sadržajnom smislu postigli rezultate u skladu s našim i s očekivanjima naših jugoistočnih susjeda.

Siguran sam da će narodi i države u našem susjedstvu cijeniti poruku koja je poslana danas iz Zagreba i svih drugih prijestolnica zemalja članica EU-a – rekao je Plenković, jedan od suorganizatora samita.

Zagrebačku deklaraciju prihvatilo je 27 članica EU-a te makedonski premijer Oliver Spasovski, albanski premijer Edi Rama, predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski predsjednik Hashim Thaci.

U tekstu se nigdje ne spominje izraz proširenje, ali Plenković kaže da “ovo u biti jeste samit o proširenju, osobito u svjetlu političke odluke prije dva mjeseca o otvaranju pregovora s još dvije zemlje, dvije već pregovaraju nekoliko godina, a dvije bi to htjele u budućnosti”.

- Ima zemalja kojima ta riječ ne sjeda najbolje u ušima iz niza razloga, ali ono što su činjenice, su činjenice – ustvrdio je Plenković, dodavši kako, ipak, u ovom trenutku “nije realno očekivati” konkretan datum novog proširenja EU.

- Evropska unija želi nastaviti podržavati zemlje jugoistočne Europe na njihovom putu prema EU. Željeli smo poslati poruku za nastavak dijaloga Kosovo – Srbija. Hrvatska je posebice naglasila da BiH kao njezin najbliži susjed zaslužuje status kandidata za članstvo i da joj u tome treba pomoći. U tom kontekstu, naglasili smo pitanje jednakosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, posebice položaja hrvatskog naroda u pogledu legitimnog predstavljanja u najvišim institucijama BiH – poručio je Plenković.

Hrvatski premijer zauzeo se da se ovakvi sastanci između EU i zemalja zapadnog Balkana ubuduće održavaju barem svake dvije godine.

Plenković je izrazio zadovoljstvo što je tokom hrvatskog predsjedanja prevladana blokada odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.