- Veličinu te noći ne može ljudsko shvatanje objasniti, njena suština nadmašuje granice ljudske spoznaje. Spomenuta je u suri El-Kadr: “Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr. A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci...“ - kazao je u intervjuu za Fenu mr. sc. Malik ef. Šljivo, pomoćnik glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo.

Muslimani u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu večeras u mjesecu ramazanu svečano obilježavaju 27. noć Lejletu-l-kadr, noć u kojoj je počelo objavljivanje Kur'ana na srce Muhammeda, a. s., i to je događaj koji Zemlja nije vidjela, njegovu veličinu, značenje i utjecaj koji je imao na život čitavog čovječanstva.

- Lejletu-l-kadr je veličanstvena noć zato što ju je Allah izabrao da ona bude početak objavljivanja Kur'ana. Ona je veličanstvena po onome što Kur'an sadrži iz sfere vjerovanja, poimanja, šerijatskih propisa i etike koja širi mir na Zemlji i u svijesti - navodi ef. Šljivo.

Prema mišljenju većine uleme, podsjeća, Lejletu-l-kadr je u mjesecu ramazanu, a najispravnije mišljenje, koje zastupa veliki broj islamskih učenjaka, jeste da je ova mubarek noć u jednoj od posljednjih deset noći ramazana. Na našim prostorima, kao i u mnogim dijelovima islamskog svijeta, općeprihvaćeno je mišljenje, a koje se temelji na osnovu hadisa, da se radi o 27. noći mjeseca ramazana.

Prema predajama, islamski učenjaci kažu da je u noći Lejletu-l-kadr Allah, dž .š., spustio čitav Kur'an iz Levhi-Mahfuza na dunjalučko nebo, a potom je naredio Časnim pisarima da ga prepišu, a onda ga je melek Džibril postepeno, dio po dio, objavljivao Muhammedu, a. s., tokom 23 godine njegova poslanstva kao uputu ili odgovor na pitanja i situacije kroz koje je prolazio.

Kako nam Kur'an govori „...u njoj se (Lejletu-l-kadru) svaka mudra stvar raščlanjuje...“, tj. svaka stvar biva raščlanjena i zapisana, određena nafaka, smrt ljudi i sve druge stvari i poslovi od te noći za daljnji život.

- Ovu noć trebamo provesti u ibadetu (molitvi) i tražiti je u posljednjim noćima ramazana. Božiji Poslanik nam kaže: “Ko noć Kadr provede u ibadetu čvrsto vjerujući i predajući se Allahu, bit će mu oprošteni prethodni grijesi.“ Ibadet u ovoj noći treba biti iz „čvrstog uvjerenja i odanosti Allahu“, da bude oživljavanje velikih značenja koja u sebi sadrži ova noć“ - navodi Šljivo.

Te noći se održavaju prigodna predavanja, učenje Kur'ana, zikra, salavata, dova itd, a Šljivo podsjeća da posebno te noći treba učiti slijedeću dovu: "Allahu moj, zaista si Ti onaj koji praštaš i voliš da praštaš, pa oprosti meni!"

Noć Lejletu-l-kadra blagoslovljena je za vjernike koji mole za oprost, ali ono što se počesto zaboravlja je prva naredba, poziv koji je te noći došao čovječanstvu, a to je „ikre“ (ar. uči, čitaj).

Na pitanje koliko je 'ikre' danas imanentno muslimanima, Šljivo kaže da se prvim ajetima (riječima) koji su objavljeni Muhammedu, a. s. u noći Kadr naređuje da učimo i izučavamo u ime Onoga koji čovjeka stvara od ugruška. Oni koji su svoje umove aktivirali i uplovili s njima u nebeska i zemaljska prostranstva, učenjaci su koje je Allah, dž. š., uzvisio i uzdigao autoritetom, položajem i dostojanstvom, „to su istinski učenjaci koji traže još više, koji tragaju za suštinom i u nauci se ne zaustavljaju na određenom stadiju“.

- S obzirom na to da je znanje osnov svakog naprednog života ljudi na ovom i sreća na budućem svijetu, islam mu poklanja osobitu pažnju. Riječ „ilm“, nauka, znanje, često se spominje u Kur'anu, a javlja se u različitim oblicima koji se kombinira iz njenog korijena. Prvi ajeti koji su objavljeni Muhammedu, a. s, u noći Kadr, naređuju nam da učimo i izučavamo u ime Onoga koji čovjeka stvara od ugruška. Ovi i slični ajeti ukazuju da je Kur'an, kao knjiga upute, omogućio ljudskom umu da upotrijebi sve raspoložive snage na putu stjecanja znanja i prosvjete – naglašava Šljivo.

Božiji Poslanik, podsjeća Šljivo, nikada nije propuštao priliku da naglasi važnost nauke i razuma te da je najbolji oblik odanosti Allahu, dž. š., traženje nauke. Muhammed, a. s, davao je prednost učenjaku nad pobožnjakom, kao što je bila njegova prednost u odnosu na ashabe, a traženje nauke bolje je od klanjanja nafila namaza.

Stalno pozivanje Kur'ana i hadisa Božijeg Poslanika, a. s., na njegovanje nauke, inspirisalo je ashabe, tabiine i kasnije genaracije da islamska civilizacija bude svijetleća baklja.

Posebno je to izražajno između 8. i 12. stoljeća, kada su obavljena velika naučna istraživanja i otkrića na islamskim univerzitetima. Bagdad i Damask, Basra i Kairo, Kufa i Medina na istoku, Kordoba i Granada, Toledo i Sevilja na zapadu, bili su nekoliko stoljeća središte islamske, ali i svjetske civilizacije, umjetnosti, pisane naučne riječi i lijepe književnosti. Zapadni univerziteti su punih pet stoljeća živjeli od arapskih knjiga.

Imena i broj prvoklasnih naučnika, filozofa, pravnika, teologa i drugih iz tog vremena, kaže Šljivo, trajan su spomenik i živi svjedok o tome koliko su tada među muslimanima cijenjeni i njegovani nauka i naučna kritika.

Muslimani su, prema riječima Šljive, do ovog uspjeli samo na osnovu Kur'ana, koji je ih je poticao na nauku i otvorio im prozore spoznaje. Islamska misao je sjedinjenje Objave i razuma, a to sjedinjenje darovalo je specifičnost koja se ispoljava kroz povezanost za dunjaluk i ahiret, zemlju i svemir, tijelo i dušu, njena neodvojenost od svih onih principa koji oplemenjuju i uzvisuju čovjeka.

- Međutim, onog momenta kada je došlo do kidanja veze između duha i tijela, islamska civilizacija ostaje bez svog smisla i značaja. Dolazi do raznih učenja koja zapostavljaju ovaj svijet, kao i onih koji sve pokušavaju dosegnuti razumom udaljavajući se od Kur'ana i sunneta, a to je samo jedan od faktora stagnacije muslimanskog svijeta - smatra Šljivo.

Dok su drugi narodi napredovali velikom brzinom, islamski učenjaci u tom vremenu raspravljaju o irealnim temama, a to se, kako kaže Šljivo, nažalost, i sada dešava.

Nakon što su zapadne sile okupirale muslimanski svijet, pojašnjava Šljivo, oni su im pokušali nametnuti svoju kulturu, jezik i sve drugo što će ih učiniti ovisnim o Zapadu. Uvidjeli su da je najbolji način za ostvarivanje cilja, da muslimane odvoje od vjere i kulture, širenje izgubljenosti, beznađa, apatije, očaja, pesimizma i jednog općeg sivila.

Ohrabrivali su neznalice koji su svoje krive ideje unijeli i prokrijumčarili u vjeru, kao, naprimjer, što su veličali mezarja, tražili zagovorništvo od mrtvih, promovirali fantastične legende koje pozivaju na lijenost i ovisnost o drugima.

Takvo stanje, naglašava Šljivo, može se promijeniti samo na vraćanje izvornom islamu i njegovom shvatanju nauke. Allah, dž. š., u Kur'anu kaže: „Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda dok taj narod ne promijeni sebe.“

- Međutim, islamska civilizacija, koju su bile obuzele nemoć i malaksalost, i koja je bila pritiješnjena, ipak je, hvala Bogu, zaslugom iskrenih i odanih propagatora, ostala u životu bez nasilnog nametanja svojim sljedbenicima i bez obzira na agresivnost zapadne civilizacije i opčinjenosti ljudi ovom civilizacijom - zaključio je Malik ef. Šljivo, pomoćnik glavnog imama MIZ Sarajevo.

Noć Lejletu-l-kadra bit će obilježena u svim džamijama u BiH, ali zbog posebnih mjera, bit će organičen broj vjernika koji će prisustvovati zajedničkoj molitvi.