Muškarac je u utorak spasio unesrećenu životinju jer su dežurnim službama trebala dva sata da reagiraju. "Vidio sam kita i pomislio, 'to je baš cool'", rekao je spasilac koji je htio ostati anoniman. "Onda sam vidio da je zarobljen u mreži pa sam pomislio, 'to nije cool'."

Muškarac je potom skinuo majicu i obukao peraje te skočio u vodu pa nožem razrezao mrežu koja se bila urezala u tkivo kitove prsne peraje. "Bio je na dubini od osam ili devet metara. Srce mi stalno tuklo zbog adrenalina", rekao je muškarac, objasnivši time svoja opetovana uranjanja i izranjanja. Nije jasno koliko je dugo kit bio zarobljen u mreži. Vjeruje se da se radilo o grbavom kitu.

Upravljač dronom kita je spazio u 7 sati, a spasilačka služba Ministarstva poljoprivrede i ribarstva Queenslanda na lice mjesta stigla je u 9:45 sati. Dok je služba putovala, muškarac je spasio kita. Osobe koje su spasilačku akciju promatrale s obližnjih klisura muškarca su pozdravile aplauzom.

Premda ga društvene mreže slave kao heroja, muškarcu prijeti novčana kazna od 26.900 američkih dolara jer je uništio mrežu za kontrolu kretanja morskih pasa.

Muškarac je rekao da su mu na obali prišli djelatnici ministarstva. "Da, u problemima sam. Nisam tamo išao vidjeti kitove. Bio je to skup dan, ali nema veze... ponekad platite cijenu. Nisam razmišljao o kazni", rekao je.

Ministarstvo je potvrdilo da istražuje slučaj, ali da za sada nisu izdali nikakvu kaznu. Ministar poljoprivrede i ribarstva Queenslanda Mark Furner rekao je da akcija spašavanja bila nevjerojatno riskantna. "Bio je to opasan eksperiment. Nažalost, svjedočili smo gubitku ljudskih života kada su se sami ljudi zapetljavali u tu opremu. Ministarstvo će odlučiti hoće li se krivično goniti toga čovjeka", rekao je Furner.

Član Konzervatorskog društva Sea Shepherd Jonathan Clark rekao je da je muškarac hrabro postupio. Sea Shepherd od vlade traži da ukloni mreže jer kitovi sada plivaju prema sjeveru, odnosno prema toplijim vodama. "Njihovo uklanjanje tijekom sezone migracija kitova bio bi dobar početak i moglo bi ga se popratiti implementacijom drugih tehnologija poput dronova", rekao je Clark.

Program kontrole kretanja morskih pasa već neko vrijeme prate kontroverze. Aspekti programa prošle su godine srušeni na sudovima jer se pokazalo da hvatanje i ubijanje morskih pasa ne smanjuje rizik od napada bez provokacije. Unatoč tome, određeni broj mreža razvučen je duž obale Queenslanda nakon što se zbog niza napada morskih pasa ugrozio turizam regije.

Promijenjeni program potiče puštanje morskih pasa, ali dopušta državi da morske pse ubije ako je to potrebno.

(Jutarnji.hr/SB)