Banka Srpske i Bobar banka, obje u stečaju, na svojim računima drže ukupno preko 100 miliona maraka koje su naplaćene kroz stečajni postupak. Taj novac bi u vrijeme pandemije i pada poslovnih aktivnosti bio od velike pomoći mnogim povjeriocima, ali diobu koče brojni sporovi koji traju godinama, saznaje portal CAPITAL.

Podsjećamo, stečaj u “Bobar banci” je pokrenut početkom 2017. godine, da bi samo nekoliko mjeseci kasnije istim putem krenula i “Banka Srpske”. Iako je od tada prošlo više od tri godine, do danas nije održana niti jedna dioba pa se novac svakodnevno gomila na računima.

Sporovi teški 130 miliona maraka

U Advokatskoj kancelariji “Sajić” koja zastupa više povjerilaca u oba slučaja, smatraju kako je najveći kočničar Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske koja kroz sudski postupak pokušava da izuzme sav kreditni portfolio koji je vezan za kredite koji su plasirani iz njihovih sredstava preko ovih banaka.

“IRB pokušava izlučnim tužbama da izuzme portfolije iz stečajne mase u čemu neće uspjeti jer bi onda svako na taj način izvačio svoja potraživanja. Takve stvari su nerazumne, oni time pokušavaju da opravdaju sredstva koja su uložena pogrešno, zbog čega koče podjelu sredstava koja se nesporno mogu podijeliti”, kaže advokat Aleksandar Sajić.

Prema njegovim riječima i jedna i druga banka imaju stalne prihode i prilive zbog čega se bez ikakvih poteškoća može raspodjeliti najmanje 50 miliona maraka.

“Ovo je teret i stečajnim upravncima koji sada imaju puno novca kojeg drže po komercijalnim bankama uz stalnu opasnost da mu neka od banka propadne. Siguran sam da bi i jedan i drugi bili sretni da raspodjele taj novac, što je u suštini i njihov zadatak”, zaključio je Sajić.

U IRB-u odbacuju optužbe i kažu da ne koče oni isplatu stečajne mase već mnogobrojne tužbe.

“Dok se ne završe tužbe i drugi povjerioci usaglase, neće biti moguće isplatiti stečajnu masu. IRBRS je zainteresovan da do isplate dođe čim prije”, poručuju oni.

Podsjećamo, IRB je u ime fondova kojim upravlja podnio tužbe protiv “Banke Srpske” za preuzimanje kreditnog portfolija fondova.

Glavna rasprava u ovom predmetu završena je u septembru 2019. godine, te se čeka donošenje prvostepene presude od strane Okružnog privrednog suda Banjaluka.

Postupak za naknadu štete koju su fondovi pretrpjeli za vrijeme privremene uprave i priznavanje zateznih kamata obračunatih za period trajanja likvidacije je pravnosnažno okončan priznavanjem tužbenog zahtjeva fondova.

Kada je proces protiv “Bobar banke” u pitanju tek se očekuje zakazivanje pripremnog ročišta.

“Kod obe banke postoji više sudskih postupaka koji se vode od strane više povjerilaca koji imaju značajna potraživanja prema bankama, te najveći broj tih sporova još nije okončan. Dakle, bilo bi zlonamjerno tvrditi da IRBRS koči isplatu stečajne mase, već mnogobrojne tužbe”, zaključili su u IRB-u RS.

Milioni zaleđeni do okončanja sudskih postupaka

Stečajni upravnik u “Banci Srpske” Goran Radivojac, kaže za CAPITAL kako su tužbe IRB-a samo dio problema zbog kojih novac i dalje leži na računu.

Prema njegovim riječima, pored spora sa IRB-om, sredstva su rezervisana i zbog tužbe “Ukio banke” koja je teška blizu 40 miliona maraka, a koju zastupa upravo Advokatska kancelarija “Sajić”.

“Spor sa IRB-om i Ukio bankom je u toku. Dok se ne okončaju ti postupci sredstva moraju biti rezervisana na računu, jer niko ne zna ishod presude. Novca ima ali te parnice remete diobu jer njihova vrijednost prelazi 60 miliona maraka”, kaže Radivojac.

Poručuje da, ukoliko “Banka Srpske” uspije da prikupi novac iznad rezervisanih sredstava, on će biti i podjeljen.

Slično razmišlja i stečajna upravnica u Bobar banci, Dušanka Novaković. Prema njenim riječima na računima se nalazi oko 45 miliona maraka, ali diobu nije predlagala zbog sudskih sporova koji nisu završeni, a iz kojih može može nastati potencijalna obaveza od 70 miliona maraka.

“Odbor je razmatrao ovu informaciju i zaključak je da se mora čekati završetak navedenih sporova jer su to tužbe povjerilaca i ne znamo kakve će presude biti. Ukoliko presude budu u korist povjerilaca prioritet imaju isplate po presudama”, kaže Novakovićeva.

Prema njenim riječima, zbog pandemije je došlo do pomjeranja zakazanih ročišta što komplikuje nastavak procesa.