Nova izdanja bilješki Svjetske banke su sada dostupna i sagledavaju uticaj Covida-19 na zdravstvene sisteme, siromaštvo i dobrobit domaćinstava, obrazovanje, socijalnu zaštitu, tržišta rada i upravljanje kvalitetom zraka na Zapadnom Balkanu, prenosi Hayat.

Svjetska banka procjenjuje da bi, bez vladinog odgovora, više od 400.000 ljudi u regiji moglo pasti u siromaštvo i da bi se srednja klasa značajno smanjila. Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti, trenutno ne koriste nikakvu socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu podršku.

U poređenju s EU prosjekom niska i neefikasna potrošnja po stanovniku na zdravstvo prije krize, čini regiju naročito osjetljivom na ovu i buduće javno-zdravstvene krize.

Veliko zagađenje zraka u nekoliko velikih gradova, te s tim u vezi, veća stopa respiratornih oboljenja, povećava tu osjetljivost, naročito ukoliko bi se pandemija vratila tokom sljedeće zime.

Nadalje, neophodno zatvaranje škola, da bi se smanjilo širenje virusa, dovest će do značajnog smanjenja ishoda učenja, za čiju će nadoknadu možda trebati godine: procjenjuje se da bi se broj onih koji ne posjeduju osnovnu sposobnost čitanja mogao povećati sa sadašnjih 53, na 61 procenat, ukoliko škole budu zatvorene do kraja juna.

Kako se među ostalim navodi u novim izdanjima bilješki Svjetske banke, obrazovni uticaji će biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će značajan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja.

Ove bilješke predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i pratećih bilješki, objavljenih 29. aprila, koje pokazuju kakve su projekcije uticaja Covida-19 na stanovništvo u regiji, saopćeno je iz Ureda Svjetske banke u BiH.