Doktor Vladimir Arčabić, docent na Katedri makroekonomija i razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kazao je u emisiji "Studio 4" HRT-a da mnogo faktora utječe na to što će se dogoditi u privredi. Naglasio je da nije tačno da Hrvatska nema iskustva s globalnim krizama, jer ako pogledamo u prošlost, sve recesije koje smo imali, "uvezene" izvana, odnosno bile su globalne.

Arčabić je rekao da nezaposlenost značajno raste tokom recesije.

"Posebno je to vezano za tržište rada, odnosno za zaposlenost i nezaposlenost, jer ti efekti malo kasne u odnosu na BDP", dodao je Arčabić.

"Što se tiče javnih finansija, situacija se nije nešto dramatično promijenila, ali poanta je u tome da sada treba staviti sa strane razmišljanja o tome hoćemo li se zadužiti ovoliko ili onoliko. Treba ležernije promatrati javne finansije s ciljem da se što prije potakne oporavak privrede, a tek nakon toga razmišljati o stvarima koje su nam dugoročno bitne", rekao je Arčabić.

Poručio je da je hitno da se privreda oporavi, a bitne su reforme za koje se trebaju osigurati uvjeti.

Arčabić je istaknuo da je turizam najviše pogođen ovom koronakrizom.

"Kako vrijeme prolazi, drugi sektori isto počinju reagirati, odnosno dolazi do pada njihove vrijednosti u tom sektoru", dodao je.

Istaknuo je da su najviše pogođene prerađivačka industrija i građevinarstvo, koje je povezano s turizmom. Arčabić je poručio da se oni trebaju pripremiti i da njima najgore tek slijedi.

"Sektori su međusobno povezani. Kad bi sektori bili međusobno nezavisni, onda bi nam stvari bile mnogo jednostavnije. Pokazalo se da je pad sektora 40 posto onoga što se događa u samom sektoru, a ostalih 60 posto ovisi o onome što se događa u ostalim sektorima. To znači da su svi međusobno povezani. Ako govorimo o nultom pacijentu, što je sada teško za reći, u početku najviše reagira turizam, trgovina i prijevoz. Oni su na neki način neto prijenosnici tokova, znači ono što se dogodi u tom sektoru, prelijeva se na ostale. A neto primatelji su poljoprivreda i građevinarstvo", poručio je.

Arčabić je naglasio da su na ovu krizu najizdržljiviji javni i finansijski sektor te poslovanje s nekretninama.

Naglasio je da domaći turisti ne mogu spasiti sezonu, jer ih je pet-šest puta manje od inostranih turista u prosječnoj godini.