Usvojeni dokument je na pres-konferenciji prezentirao premijer FBiH Fadil Novalić.

- Vlada je danas usvojila jedan veoma bitan dokument. Radi se o Programu ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije 2020. – 2021. Ovaj program je sastavljen od kombinacije različitih mjera, koje je neophodno provesti kako bi se došlo do željenog ekonomskog oporavka, odnosno da bismo se vratili na nivo ekonomskog rasta od prije pandemije te da bi se stvorili neophodni preduslovi za održiv i ubrzan ekonomski rast - naveo je Novalić.

Dodaje da ovaj dokument, između ostalog, predviđa i daljnje jačanje danas uspostavljenog Garancijskog fonda.

- Poznato je da je pandemija koronavirusa izazvala ekonomsku krizu na globalnom nivou i direktno pogodila sektor koji stvara novu vrijednost, što je dodatno pogoršano kroz rigidne restriktivne mjere na strani potražnje. Došlo je do velikog poremećaja u lancima snabdijevanja, istovremeno i pada ponude i potražnje - rekao je Novalić i dodao:

- Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak.

Gledajući procjene stranih i domaćih institucija, pad ekonomije u Federaciji, pa i u BiH, iznosit će između 3,2 i 5 posto. Kada u razmatranje uzmemo projektovani rast realnog BDP-a za ovu godinu, od prije ovih dešavanja, koji se trebao kretati na nivou od oko 2,8 posto, onda govorimo o padu ekonomske aktivnosti od 6 pa do nekih 7,8 posto.

Novalić je naveo da je za potrebe ovog dokumenta napravljeno mnogo simulacija, ali je kao osnov korištena simulacija BDP-a prema rashodovnom principu, za koji smatraju da je optimalan u datom slučaju.

(Foto: Amer Kajmović/SB)

- Ovo je iz razloga što u ovaj obračun ulaze inputi na koji imamo najveći utjecaj. Mi smo sebi zadali ključne ciljeve koje želimo postići kroz niz mjera, i to:

- Očuvati radna mjesta - kroz stabilizaciju i stimulisanje ekonomskog oporavka

- Održati fiskalnu stabilnosti (penzije, invalidnine i drugi budžetski transferi)

- Podržati izvoz

- Reformisati javna preduzeća

- Održati makroekonomsku stabilnost

- Jačati zdravstveni sektor, sistem socijalne zaštite i zaštitu od gubitka posla te

- Ubrzati provedbu javnih investicija - poručio je Novalić i dodao:

- A kako bismo došli do ovih ciljeva, kroz Program su definisani sljedeći setovi mjera: mjere iz sfere fiskalne politike; aktivne mjere zapošljavanja; mjere u okviru finansijskog sektora, među kojima je uspostava i jačanje Garancijskog fonda.

Dodao je da će ovaj fond imati veoma značajnu ulogu u kompletnom procesu ekonomskog oporavka. Tim povodom, Vlada je danas donijela i Uredbu o načinu finansiranja i upravljanja Garancijskim fondom.

- Kreditna sredstva iz ovog fonda će kroz odgovarajuće programe omugućiti privrednim subjektima finansiranje tekuće likvidnosti, nabavku neophodnih obrtnih sredstava, dovršavanje već započetih investicija, kao i pokretanje investicija manjeg obima. Garancijski fond Vlada uspostavlja pri Razvojnoj banci, koja će, u ime i za račun Federacije, davati garancije prema komercijalnim bankama za sve firme u ciljanim sektorima, a posebno za one čije su djelatnosti okarakterisane kao strateški sektori razvoja - rekao je Novalić i dodao:

- Za početak ćemo osigurati 100 miliona KM svojih sredstava, što će predstavljati garancijski potencijal od 500 miliona KM. Ovo bi trebalo ohrabriti banke da pojačaju kreditiranje privrede s kreditnim potencijalom od jedne milijarde KM.

Ovaj potencijal neće biti moguće iskoristiti u ovoj godini, već bi se mogao iskoristiti do kraja naredne godine. Kako će Garancijski fond funkcionisati na principu revolvinga,(kako se krediti budu otplaćivali, garancijski potencijal će se obnavljati), on će postati dugoročni instrument Vlade za podršku privredi i ekonomskom razvoju.

Dodao je da će se paralelno jačati već postojeći fondovi, koji se vrlo uspješno provode preko resornih ministarstava.

- Četvrti set mjera ima za cilj unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje stepena konkurentnosti privrede i povećanje otpornosti ekonomije, a peti ubrzanu aktivaciju javnih investicija - rekao je Novalić.

(Foto: Amer Kajmović/SB)

Kaže kako će kombinacija javne potrošnje, javnih investicija koje treba pratiti privatna potrošnja, omogućiti da se vratimo na nivo rasta ekonomije prije proglašenja pandemije.

- Situacija i nije tako pesimistična, jer svaka kriza ujedno predstavlja i šansu tako da ovaj period možemo iskoristiti da uradimo neke stvari, koje će nam osigurati dugoročnu stabilnost i željeni ekonomski rast - rekao je Novalić i dodao:

- Samo jedan primjer, lanci snabdijevanja, koje sam ranije spomenuo, su se poremetili. Mnoge firme iz razvijenih zemalja upravo će tražiti alternativne lance snabdijevanja i tu je velika šansa zapadnog Balkana, a samim tim i naše zemlje. Naša radna snaga je i više nego dovoljno kvalifikovana da odgovori tim izazovima.

Naveo je da je intencija svih navedenih mjera da unaprijede poslovni ambijent, podignu stepen konkurentnosti privrede te stimulišu javnu i privatnu potrošnju.

- Ukoliko sve predloženo bude sinhronizovano provođeno, očekuje se da bismo za 15 do 18 mjeseci mogli vratiti na nivo ekonomskog rasta od prije proglašenja pandemije, odnosno nivo iz februara ove godine. Da još jednom ponovim, cilj nam je uspostaviti pretpostavke za održiv i ubrzan rast u narednim godinama, ali i podići stepen otpornosti naše ekonomije na vanjske utjecaje - najavio je Novalić.