Uloga bakterija i našeg mikrobioma u zdravlju i bolestima često je tema medicinskih istraživanja. Iako smo daleko od odgovora na mnoga pitanja koja su postavila nedavna otkrića, sada je utvrđeno da bez naše lične „flote prijateljskih“ mikroorganizama – našeg mikrobioma – ne bismo uspjeli napredovati.

Dok se borimo kako bismo otkrili gotovo nepodnošljivo složene interakcije između bakterija i zdravlja, sljedeći izazov već čeka pred vratima: uloga viroma.

ŠTA JE VIROM?

Kad čujemo riječ “mikrobiom”, odmah pomislimo na bakterije, ali tehnički, mikrobiom je zbroj svih mikroorganizama u određenoj sredini. Neki naučnici koriste taj izraz da označe zbroj genetskog materijala tih mikroorganizama.

Dakle, osim bakterija, mikrobiom, također, uključuje viruse (virom) i gljivice (mikrobiom) među ostalim posjetiocima. Do danas su naučnici posvetili relativno malo pažnje viromu ili mikrobiomu.

Virusi su stvorili niz ekoloških niša u ljudskom tijelu, posebno na površinama sluznice, poput unutrašnjosti nosa i usta i sluznice crijeva. U ovom ćemo se članku koncentrirati na viruse crijeva, jer u njemu živi najveći broj virusa i najviše je istražen.

Naravno, virusi su najpoznatiji po uzrokovanju bolesti, poput malih boginja, hepatitisa, HIV-a i bjesnoće. Zbog virusnih bolesti, ovaj aspekt istraživači su dobro proučavali. Međutim, mnogi virusi nemaju ni najmanji interes za ljudske ćelije. Neki virusi, kao što je HIV, nikada nisu vizuelno identificirani, čak ni najmodernijim elektronskim mikroskopima, tvrde poznati naučnici.

PREDSTAVLJAMO BAKTERIOFAG

Naučnici smatraju da je virom “najveći, najraznolikiji i najdinamičniji dio mikrobioma”, a većina virusa u našim crijevima su bakteriofagi. Gdje god ima bakterija, tu u izobilju ima i bakteriofaga. Kao što drugi istraživači objašnjavaju: “Fagovi su najobičniji životni oblici na Zemlji i gotovo su sveprisutni. Neki izvori slatke vode mogu ih sadržavati i do 10 milijardi po mililitru.” Bakteriofagi inficiraju bakterije, upravljaju ćelijskim kompleksom i koriste ih za umnožavanje svog genetskog materijala.

Sada je jasno da bakterije crijeva utječu na zdravlje i bolesti pa ne čudi da virusi koji inficiraju crijevne bakterije, mogu, također, imati značajan utjecaj.

TERAPIJA FAGOM

Od dvadesetih do pedesetih godina 20. stoljeća, naučnici su istraživali mogu li se bakteriofagi koristiti za liječenje bakterijskih infekcija. Napokon, ti virusi su spretni u uništavanju ljudskih patogena.

Naučnici su otkrili da je  terapija fagom bila i učinkovita i, što je najvažnije, liječenje je prošlo bez nuspojava. Kad su otkriveni antibiotici, terapija fagom se izgubila u pozadini. Antibiotici se mogu proizvesti relativno lako, a oni ubijaju širok spektar bakterijskih vrsta.

Međutim, s današnjim visoko tehnološkim mogućnostima i pozadinom otpornosti na antibiotike, zanimanje za terapiju fagom ponovo raste. Jedan od faktora koji fag-terapiju čine atraktivnom je njena specifičnost. Često antibiotici uklanjaju širok spektar bakterijskih vrsta. Sada kada znamo da “dobre” bakterije žive u crijevima, međutim, jasno je da to nije idealno.

U međuvremenu, bakteriofagi ciljaju samo uzak raspon sojeva unutar iste vrste bakterija. Osim toga, razmnožavaju se samo ako se ciljane bakterije nalaze u lokalnom području, što znači da napadaju samo željenu bakteriju i nastavljaju se razmnožavati sve dok ne uklone infekciju.

PRIJATELJI ZA ŽIVOT

Bakteriofagi se pridružuju ljudskom putovanju u ranoj fazi. Jedno istraživanje ispitalo je mekonij – prvu stolicu novorođenčeta – i nije pronašlo nikakve dokaze o virusima.

Međutim, samo sedam dana nakon rođenja, svaki gram djetetove stolice sadržavao je oko 100 miliona virusnih čestica, od kojih su većina bili bakteriofagi. Naš virom je uistinu cjeloživotni saputnik.

Svaki čovjek ima različit izbor bakteriofaga, koji se zajedno nazivaju fageom. Ljudi koji imaju približno iste prehrambene navike, dijele više sličnosti, ali sveukupno, fag svakog pojedinca značajno varira.