Bivši vicekancelar Sigmar Hartmut Gabriel podsticao je investiciju " Tönniesa" u Srbiji, saznaje se sada. Gabrijel je na udaru kritika zbog rada za tu firmu, koja ipak nije došla u Srbiju iako se Vučić time više puta hvalio, piše DW.

Gabrijel, bivši njemački vicekancelar i šef Socijaldemokrata, pomagao je proizvođaču mesa „Tönniesu“ da ostvari investicije u Srbiji. Kako prenosi Spiegel, to proizilazi iz odgovora njemačke Vlade na poslanički upit političara Levice.

Gabrijel je zadnjih nedjelja na meti kritika zbog honorarne saradnje sa „Tönniesom“ i misterioznih veza sa Clemens Tönniesom, vlasnikom tog najvećeg njemačkog proizvođača mesa. Tenis je pak na udaru posebno od kad je u njegovoj klanici u Reda-Videnbriku izbilo žarište korone. Zaraženo je preko 1.500  radnika mahom sa Balkana, a oni su za medije govorili o užasnim uslovima u kojima rade i borave.

Pikantno je što je Gabrijel pružao pomoć Tönniesu u vrijeme dok je bio ministar privrede i vicekancelar (2014-2018). Tako se Tönnies našao u Gabrijelovoj delegaciji koja je u novembru 2014. posjetila Beograd, kao i na večeri sa tadašnjim premijerom Aleksandrom Vučićem.

Prema pisanju Spiegela, Tönnies je unapred obavjestio Gabrijela o detaljima „velike investicije“ koju je tada planirao u Srbiji. Tokom te posete, Gabrijel je izjavio da je veliki broj potencijalnih investitora iz Njemačke pokazao veliku zainteresovanost za Srbiju, piše direktno.rs.

- Očito je mesni baron Tönnies još u vrijeme kada je Zigmar Gabrijel bio ministar privrede pa spoljnih poslova imao krajnje privilegovan pristup tom tadašnjem šefu SPD, koji je kasnije sve unovčio - kritikuje Paskal Majzer, poslanik Levice koji je postavio upit Vladi o ovom slučaju.

Nedavno se naime saznalo da je Gabrijel najmanje između marta i maja ove godine zvanično bio angažovan u „Tenisu“ na pitanjima trgovine. Za to je dobijao honorar od 10.000 eura mjesečno, te dodatne četvorocifrene honorare za svaki dan na službenom putu.

Kako je objavi politički magazin „Panorama“ njemačkog javnog servisa, Gabrijel je bio zadužen da ispita mogućnosti bržeg transporta mesa do Kine šinskim putem, kao i da pregovara sa kineskim Ministarstvom poljoprivrede zbog jednog slučaja izbijanja afričke svinjske kuge.

Prema odgovoru Vlade, Gabrijel se tokom obavljanja dužnosti ministra privrede najmanje deset puta sastao sa Tönniesom ili predstavnicima njegove firme, uključujući i nekoliko obilaska pogona u Reda-Videnbriku. Međutim, Ministarstvo privrede dodaje da je možda bilo i više susreta i razgovora, s obzirom da ne postoji obaveza da se vodi dokumentacija o svim kontaktima.

Za velikog fabrikanta mesa Tönniesa srpska javnost je čula u septembru 2014. godine kada je ovaj proveo tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića kroz klanicu koja je sada žarište korone. Tönnies, donedavno visoki funkcioner fudbalskog velikana Šalkea, odveo je tada Vučića i na rurski derbi protiv Dortmunda.

Vučić je bio najavio veliku investiciju „Tönnies“ na pet lokacija u Vojvodini, te proizvodnju do četiri miliona tovnih svinja godišnje. Prema tvrdnjama kritičara, upravo je za potrebe njemačke firme promijenjen Zakon o poljoprivednom zemljištu tako da i stranci, prema odluci Ministarstva poljoprivrede, mogu bez tendera da dobiju do 30 odsto zemljišta u ataru svake opštine.

Kritičari su se pribojavali da bi takva investicija uništila brojne stočare u Vojvodini i pretvorila ih u slabo plaćene nadničare „Tönniesa“.

No iako je praktično bio već dobio zemljište u Kikindi i Zrenjaninu, te trebalo da dobije u Sečnju, Vršcu i Plandištu, od investicije se izgleda odustalo. On je 2018. tražio odlaganje uz slab izgovor da se boji afričke svinjske kuge koje u Srbiji nije ni bilo. Prema pisanju istraživačkog centra VOICE, on je sasvim odustao od dolaska u Srbiju.

-Cijeli postupak je katastrofa i već je uzrokovao ogromnu štetu - rekao je još u novembru 2018. Goran Ješić, bivši vojvođanski sekretar za poljoprivredu. - Ogromna količina zemljišta je data i njima i ljudima bliskim Srpskoj naprednoj stranci i to neće donijeti ništa osim što će upropastiti agrar. Ne razvija se tako stočarstvo. Kako bi se razvilo sve i da ‘Tönnies’ napravi četiri miliona svinja godišnje? On ima neke radnike, i to ne mnogo, a sutra se pokupi i ode i gde je naše stočarstvo? - naveo je tada Ješić za DW.