BIO JE BRUTALNI OSVAJAČ, JEDAN OD NAJVEĆIH: Pobio je trećinu svijeta, spavao s hiljadama žena, malo ljudi zna njegovo pravo ime, a njegova smrt i danas je misterija…

"Slobodna Bosna" donosi novu zanimljivu priču iz historije.

  • Jeste li znali

  • 18. Avg. 2020  18. Avg. 2020

  • 0

Glavni junak naše današnje priče je mongolski imperator Džingis-kan, koji je za 21 godinu vladavine osvojio 33 miliona kvadratnih kilometara teritorije, što niti jednom caru nije uspjelo. Vrlo okrutni ratni pohodi i osvajanja Azije i Europe stvorili su najveću svjetsku imperiju, koja je iza sebe ostavila na milione mrtvih.

Iako nije moguće sa preciznošću reći koliko je zaista bilo žrtava, mnogi historičari tvrde da se radi o 40 miliona mrtvih, što je u tom vremenu predstavljalo 11 posto ukupne svjetske populacije.

Džingis-kan nije bilo njegovo pravo ime. Dječak koji se rodio na obali rijeke Onon oko 1162. godine zvao se Temujin. Ime Džingis počeo je koristiti od 1206., kada je postao vođa. Kan je tradicionalni mongolski naziv za vođu.

Od malih nogu Džingis-kan je bio izložen brutalnosti mongolskih stepa. Njegovi protivnici Tatari otrovali su mu oca kada je imao samo devet godina. Sa 20 godina je postao afirmirani ratnik, a okupljanjem malih mongolskih plemena započinje njegov veliki ratni put.

U svojim pohodima neprijatelju je davao priliku da se priključi njegovoj vojsci, ali nije prezao učiniti i najokrutnije zločine protiv onih koji su mu se suprotstavljali.

Zanimljiva je njegova tolerancija prema drugim religijama na koje je nailazio pri svojim osvajanjima. Donosio je zakone o slobodi religije, što govori da se radilo o vrlo inteligentnoj osobi koja je dobro poznavala ljudsku psihu.

Najveća snaga Džingis-kana je bila komunikacijska mreža putem konjanika.

Uz pomoć konjanika koji su jahali od tačke do tačke, bilo je moguće prenijeti informacije i robu do udaljenosti od 350 kilometara dnevno. Yam je bio naziv za ovaj vrlo efikasan način komunikacije i prijenosa roba.

Smrt Džingis-kana će ostati misterija. Ne postoji siguran trag o njegovoj smrti i mjestu ukopa, osim pretpostavke da se nalazi u blizini planine Burhan Haldun.

Naučnici već dugo pokušavaju istražiti genetsku strukturu mongolskog naroda, a posebno potomke Džingis-kana. Pri istraživanju su otkrili da osam posto mongolske populacije ima istog muškog pretka Džingis-kana, a da njegova rasprostranjenost pokriva granice teritorije koju je osvojio Džingis-kan.

Imao je više od 40 sinova i mnoge poznate osobe u svojim genima nose trag Džingis-kana. Neki od poznatih su Benjamin Franklin i pjevač Bono Vox.

(SB)

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...