Naročito je zanimljivo da će novi operater poslovati preko mreže banjalučkog "M:tela", što je potvrđeno iz Regulatorne agencije za komunikacije.

S druge strane, kompanija će prvenstveno poslovati na tržištu Federacije, što se može zaključiti, kao prvo, zbog toga što je sjedište u Sarajevu, a vlasnik je iz Mostara. Drugo, teško je vjerovati da bi "M:tel" sebi stvarao konkurenciju na tržištu RS-a, gdje se posljednjih godina svim silama borio da ostvari apsolutnu dominaciju.

Osim toga, kompanija "Novotel" u međuvremenu je rapisala oglas za prijem 32 radnika raznih profila. Iz oglasa se može vidjeti da će kompanija imati regionalne centre u Sarajevu, Mostaru, Bihaću, Tuzli, Zenici, Travniku, Livnu i Širokom Brijegu, dakle svi u Federaciji.

Pad prihoda vodećih igrača

Sama kompanija "Novotel" nema iskustva u ovoj oblasti i teško je vjerovati da sama ima dovoljno snage da se izbori s konkurencijom. Osim toga, generalno je čudno da se pojavljuje novi igrač u oblasti mobilnih telekomunikacija kada prihodi i dobit vodećih telekoma posljednjih godina opadaju.

Dobit i prihodi "M:tel grupe", doduše, rastu, ali isključivo zahvaljujući višemilionskim akvizicijama i snažnom ulasku u oblast distribucije televizijskog sadržaja i interneta.

Kada je riječ o "M:telu", odnosno o njegovoj matičnoj kompaniji "Telekomu Srbija" (u većinskom vlasništvu države Srbije), oni su posljednjih godina provodili strategiju širenja na tržištu BiH i Srbije akvizicijama i investicijama u vlastitu infrastrukturu.

"M:tel" je u BiH, osim sarajvskog "Logosofta", preuzeo kompanije "Telrad net", "Blicnet" i "Elta kabel". Time je ostao bez konkurencije u RS-u kada je riječ o telefoniji i o distribuciji TV sadržaja i interneta.  

Dostigli limit za akvizicije

Direktor "Telekoma Srbija" Predrag Ćulibrk rekao je prije nekoliko dana da je kompanija pri završetku akvizicija na prostoru Srbije i BiH.

– Naš koncept i strategija koje smo uspostavili posljednjih godina su da se ostvari uvećanje korisničke baze, prije svega interneta i multimedije. Naš interes je da povećavamo korisničku bazu u kombinaciji organskog rasta unutar matične kompanije i kroz akvizicije u Srbiji i u BiH. Pri završetku smo tog ciklusa akvizicija kada govorimo o ovom tržištu – naveo je Ćulibrk.

No, ono što Ćulibrk nije rekao jeste da kompanija svakako više ne bi mogla provoditi značajnije akvizicije u BiH zbog tržišnog udjela koji je postigla.

Po društvenim mrežama posljednjih dana čak su se širile špekulacije da bi "M:tel" mogao biti zainteresovan za preuzimanje i "BH Telecoma". Naravno, takva akvizicija ne bi bila moguća, jer bi time uveliko bio premašen prag od 40 posto zajedničkog udjela na tržištu, što je granica koja onemogućava akvizicije prema bh. Zakonu o konkurentnosti.

Koje su opcije "M:tela"!?

Stoga se postavlja pitanja koje su mogućnosti "M:tela", koji i dalje ima dovoljno novca i političke podrške da nastavi s osvajanjem bh. tržišta, ali nema mogućnost akvizicija zbog ograničenja iz Zakona o konkurentnosti.

Jedna od mogućnosti jeste organski rast, uz ulaganja u infrastrukturu i snažne marketinške aktivnosti. U tom svjetlu treba posmatrati nedavno sklapanje sponzorskog ugovora s Nogometnim savezom BiH, koji se odnosi na domaće lige i reprezentaciju, kao i na prava prijenosa lige.

Ovaj ugovor u poslovnim krugovima smatra se snažnim udarcem "BH Telecomu", koji je bio sponzor Nogometnog saveza i imao pravo prijenosa lige.

Druga mogućnost "M:tela" je u sklapanju ugovora sa manjim kompanijama koje bi pomoću njegove mreže mogle preuzeti određeni udio na tržištu, prvenstveno Federacije. Za ovu vrstu ugovora očito nije potrebno odobrenje Konkurencijskog vijeća, jer "M:tel" ne preuzima vlasništvo nad novom kompanijom.

"BH Telecom" najveći gubitnik

Ukoliko "Novotel" postane uspješna priča, najveću štetu pretrpjet će operateri koji su okrenuti tržištu Federacije – "BH Telecom" i "Eronet", jer će njima uzeti dio kolača. Dobit i prihodi "BH Telecoma" svakako se redovno smanjuju.

Kompanija "BH Telecom" u prvoj polovni ove godine ostvarila je neto dobit od 13,8 miliona maraka, što je pad u odnosu na 24,5 miliona iz prvog polugodišta lani. Poređenja radi, neto dobit u prvoj polovini 2015. godine iznosila je oko 40 miliona KM. Gubljenjem važnih ugovora i tržišnog udjela ovaj pad mogao bi biti dodatno ubrzan, piše "Biznisinfo".