Pred Hrvatskom je možda i najizazovnija jesen do sada. U godini rekordnih minusa u koje je gurnula korona kriza, mjeseci pred Hrvatskom, upozoravaju njihovi ekonomisti, bit će vrijeme donošenja ključnih odluka, a njihova posljedica mogla bi biti i dalja erozija životnog standarda građana.

"I Hrvatsku, kao i druge zemlje, čeka donošenje odluka i odabira, u kojem će vlada morati odlučiti hoće li nastaviti sa dosadašnjim zamrzavanjem procesa, što bi, međutim, dovelo do eksplozije javnog duga, a vjerovatno i do ekonomske katastrofe, ili će podvući crtu i reći da je zamrzavanju procesa došao kraj te tako pokrenuti čišćenje hrvatske privrede", upozorava za Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Tri ključna područja u kojima će trebati donijeti odluke

Pritom kao ključne navodi procese u tri područja. Riječ je o urednoj naplati poreznih prihoda, zatim, o ponovnom aktiviranju procesa izvršenja, kao i o moratorijima na bankarske kredite. Procesi u tim područjima dosad su uglavnom bili zamrznuti. Njih je, naravno, moguće i dalje zamrzavati, ali posljedice bi, smatra Lovrinčević, bile loše po ekonomiju u cjelini, a oporavak od koronakrize sporiji i bolniji.

Uz to, pitanje je i može li vlada, u uslovima u kojima joj je proračunski manjak samo u prvoj polovini godine dosegao gotovo 17 milijardi kuna, sebi priuštiti nove odgode urednog plaćanja i naplate potraživanja. Slično se pitanje može postaviti i bankama koje ionako čeka rast loših kredita i period čišćenja bilanse.

Problem je, međutim, što će vladajući odluke o tome morati donositi u socijalnoj situaciji koja se rapidno pogoršava. Hrvatska se već sada suočava s velikim rastom broja nezaposlenih kojih je, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), oko 152.000.

Završetkom ionako kratke i skraćene turističke sezone, koja se ove godine odvijala u korona uslovima, na berzu rada vratit će se sezonci, a i najave iz raznih sektora upućuju na zaključak da ih na jesen, po svemu sudeći, čeka val stečajeva i otkaza te rezanja plata. Pritom su, kažu ekonomisti, posebno ugrožene firme koje se bave turizmom, ugostiteljstvom, prijevozom, osobnim uslugama, trgovinom i građevinstvom.

Težak izbor na tržištu rada

U mnogim fabrikama ističe Predrag Bejaković iz Instituta za javne finansije, radnici bi se mogli suočiti s izborom između smanjenja plata i otkaza. U nizu fabrika neće ni imati taj izbor jer će vlasnici jednostavno staviti ključ u bravu. Stoga, Predrag kaže da ga ne iznenađuju prognoze, poput one analitičara Raiffeisena, da bi stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj godini mogla doseći 11,8 posto, i to po međunarodno uporedivoj anketnoj metodologiji, koja registruje stvarnu nezaposlenost.

"Bojim se da je u ovoj godini realno očekivati da će broj nezaposlenih narasti za oko 100.000 pa bi broj nezaposlenih do kraja godine mogao iznositi do 250.000. I dalje se nadam da se to neće dogoditi, ali dosadašnji pokazatelji ne daju puno razloga za optimizam", kaže Bejaković.

Ventil bi se, dodaje on, mogao potražiti u popuštanja uslova za prijavu na berzu rada i ostvarivanje prava na njoj, makar i privremeno, dok traje kriza. Ipak, svjestan je Bejaković, tako nešto bit će teško ostvariti u uslovima u kojima iz vlade stižu najave o štednji.

Ministar finansija Zdravko Marić poručio da jedino penzije nisu upitne

Gostujući u Dnevniku Nove TV, ministar finansija Zdravko Marić poručio je kako jedino penzije nisu upitne, dok su sve ostale stavke "podložne promišljanjima". Ekonomisti, doduše, uglavnom ne očekuju da će država krenuti u rezanje plata u javnom sektoru, ali upozoravaju da će se uštede vjerovatno pokušati postići zamrzavanjem postojećeg nivoa plata, odnosno odustajanjem od ranije dogovorenih povišica barem dok ne završi koronakriza. Istovremeno, u privatnom sektoru plate se već smanjuju.

Marićeva izjava, u kombinaciji s najavom izmjena Zakona o radu, kojima bi se jasnije definisao rad na daljinu, na noge je digla sindikalce, koji kažu kako ne namjeravaju skrštenih ruku čekati sudbinu koju su im namijenili država i poslodavci. Ako je suditi po njihovim izjavama, ova bi jesen u Hrvatskoj mogla biti itekako vruća.

Sindikati na nogama: Prijete protestima ili drugim oblicima socijalnog bunta

"Za sto moraju sjesti predstavnici vlade, poslodavaca i sindikata i dogovoriti mjere za očuvanje ekonomije. Ako se stvari budu lomile preko koljena i nametala rješenja, onda ćemo posegnuti za mjerama na koje imamo pravo. To mogu biti protesti, a ako epidemiološka situacija to ne bude dopuštala, možemo ići na potpisivanje peticija ili na druge modele neposlušnosti", upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Očigledno, i nova vlada Andreja Plenkovića naći će se između čekića i nakovnja: s jedne strane, sindikalci od nje traže da bude socijalno što osjetljivija, dok poduzetnici i ekonomisti od nje očekuju da konačno počne povlačiti reformske poteze, a na to je prisiljava i poveća rupa koju je koronakriza napravila u državnoj blagajni. Naravno, svaka odluka koju Banski dvori donesu ima i svoju cijenu. Ako se vlada odluči za reforme, ubrzat će i olakšati oporavak od koronakrize, no cijena bi mogla biti socijalni bunt. S druge strane, ako se odluči na odgađanje rješenja, socijalni bunt će vjerojatno izbjeći, ali oporavak će, kažu ekonomisti, biti znatno teži i sporiji. Ono što vladi ovoga puta ide u prilog su tek provedeni izbori i stabilna parlamentarna većina koju ima.

No u slučaju Hrvatske, ističe Lovrinčević, na kocki je sada puno više od samog oporavka od korona krize. Naime, odgađanje rješenja košta i ogleda se u povećanju budžetskog manjka i rastu javnog duga. Prognoze glavne banke govore da će ovu godinu zaključiti s budžetskim manjkom od 6,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i javnim dugom u iznosu od 86,7 posto BDP-a, što j već vrlo visok nivo zaduženja države.

Slične su prognoze i nezavisnih ekonomista. Poređenja cradi, ranije je državna blagajna, prema podacima HNB-a, bila u plusu 0,4 posto BDP-a, dok je javni dug iznosio 73,2 posto BDP-a.

Velik rast javnog duga mogao bi ih otjerati u bankrot

"Radi se o velikom rastu javnog duga. I Hrvatsku, kao i druge zemlje, čeka odabir poteza koje će na jesen povući, no treba reći da bi velik rast javnog duga mnoge zemlje mogao gurnuti čak i u tehnički bankrot. U našem slučaju, tu je i pitanje ispunjavanja uslova za ulazak u eurozonu", zaključuje Lovrinčević.

"Vlada za jesen mora pripremiti prve reformske korake kako bismo vidjeli u kojem pravcu misli ići. Najavljena porezna reforma dobar je potez, ali problem je što još ne vidimo reformske procese u zdravstvu, školstvu, javnoj upravi i javnim preduzećima. Uporedo s tim, vlada će se morati boriti i s pandemijom koronavirusa", ocjenjuje i ekonomski analitičar Damir Novotny.

Hod po žici

Vladu, dalje, čeka svojevrsni hod po žici: morat će sprovoditi reforme i sanirati javne finansije, i to u uslovima krize u koju nas je bacio koronavirus, dok će, s druge strane, morati voditi računa o stavovima socijalnih partnera.

U tom dijelu, smatraju ekonomisti, slamku spasa Plenkoviću mogli bi pružiti fondovi EU, odnosno investicijski projekti koji se iz njih već finansiraju i oni koji su ugovoreni i počet će se uskoro provoditi. Ti bi projekti mogli zaposliti dio nezaposlenih hrvatskih građana i barem ublažiti pad privredne aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini te podstaći oporavak. Time bi i nadolazeća jesen ipak mogla biti manje vruća nego što se očekuje.