- Migracija je oduvijek bila prisutna u Europi i oblikovala naš život, no dosadašnji sistem prihvata ljudi koji trebaju zaštitu pokazao se neuspješan, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

- Paket Komisije o migraciji i azilu nudi novi početak. Odražava pravednu i razumnu ravnotežu između odgovornosti i solidarnosti među državama članicama. Svi dijelimo koristi i teret. Ovaj paket ima vrlo pragmatičan i realan pristup, dodala je Ursula von der Leyen.

Dablinski sporazum iz 1990., koji je tri puta dorađivan, problem rješavanje azila stavio je na zemlju članicu u kojoj je potencijalni tražitelj azila prvu ušao. Stoga su neke zemlje poput Grčke, Italije i Španije bile doslovno zatrpane migrantima. S druge strane, zemlje Višegradske skupine odbijale su ih primiti tvrdeći da je riječ o ljudima neprilagodljivim kršćanstvu.

- Dablinski sporazum bio je za neka druga vremena u kojima je nekoliko tražitelja azila bježalo iz diktatura s istoka i sjevera. On nije trebao rješavati izazove globalne migracije s kojom se Europa danas suočava, a nastavit će se suočavati i u budućnosti, kazao je Margaritis Schinas, potpredsjednik EK-a za promicanje europskog načina života.

Brže vraćanje nezakonitih migranata, pojačane kontrole na vanjskim granicama EU-a

Novi pakt predviđa brže vraćanje nezakonitih migranata, pojačane kontrole na vanjskim granicama EU-a i ubrzanje postupaka u tretiranju zahtjeva za azil.

On bi Hrvatskoj trebao smanjiti pritisak na vanjskim granicama, tvrdi potpredsjednica Europske komisije.

- Podjela odgovornosti no nikome se ništa ne nameće. To je različito od onoga pakta koji je bio od 2016. Tako da će Hrvatska ovdje imati bolju situaciju jer će dobiti pomoć oko upravljanja granicom i važno je da se te granične procedure skraćuju i čine se efikasnijim, kazala je Dubravka Šuica, potpredsjednica EK-a za demokraciju i demografiju.

Komisija je preporučila da se ne kriminaliziraju dobrotvorna udruženja koja spašavaju migrante na moru.

- Na brodu je bilo 90 osoba, od toga osam žena i osmero djece, a zatim smo spasili još 24 migranta. Sada plovimo prema trećem prijavljenom položaju na kojem možda još ima onih koji trebaju pomoć, kazao je Joachim Ebeling, kapetan njemačkog spasilačkog broda "A.Kurdi".

Prošle je godine više od 612 hiljada osoba prvi put zatražilo azil u zemljama Europske Unije.

U Briselu je predstavljanje ovog novog prijedloga Europske komisije pratila HRT-ova dopisnica Jasna Paro. Na pitanje: kada bi ova nova politika mogla postati stvarnost i zbog čega bi novi Komisijin prijedlog sve zemlje članice prihvatile, pojasnila je:

- Po Komisijinim dokumentima 400 stranica zadiru u pet velikih europskih zakona - to je administrativno sigurno veliki zalogaj - i usuglašavanje stajališta, donošenje zakona i regulative sigurno neće biti lako ni brzo. Ali Komisija se nada da bi do kraja kalendarski ove godine se mogla postići barem politička saglasnost o temeljnim principima ovog dokumenta na razini šefova i vlada, izvijestila je Paro.

Tada bi, dodala je, počeo trijalog među institucijama i onaj zakonodavni dio.

- I ako bi se tu usuglasili, ako bi se postigao kompromis i donijeli zakoni do početka ili kraja proljeća- to bi onda bilo super brzo, kazala je Paro.

Dodala je kako se Komisija nada da bi ovaj put države članice to mogle prihvatiti.

- Prvo zato što nemaju obvezujućih migrantskih kvota o raspodjeli migranata. Sada države mogu birati hoće li primiti migrante ili će preuzeti odgovornost za one koji ne mogu ostati na teritoriju EU - vrate, ispregovaraju njihov povratak u zemlje odakle su došli. Za to će imati osam mjeseci na raspolaganju. Ako ne uspiju, tada će ih morati zadržati na svom teritoriju, kazala je.

- Drugo, nemaju više Dablinske odredbe po kojoj zemlje prvog ulaska odgovorna za razmatranje azila. Komisija predlaže da tu odgovornost preuzme zemlja u kojoj tražitelj azila ima ili obitelj, ili bliske rođake, ili studira ili ima neku poveznicu s tom zemljom. A ako toga nema, onda bi tek zemlja prvog ulaska preuzela odgovornost za razmatranje azila, izvijestila je te dodala:

- I treće, ne manje važno, uspostavlja se neka vrsta predgranične trijaže, odnosno predgranične kontrole koja uključuje i zdravstvene preglede i sigurnosnu provjeru i to će državama davati neku vrst izvjesnosti i sigurnosti da unaprijed znaju ko su ljudi koji ulaze na njihov teritorij, pojasnila je Paro.

Za Dnevnik HRT-a sve je prokomentirala i povjerenica EK za unutarnje poslove Ylva Johansson, kazavši, među ostalim, da se Hrvatska također susreće s brojnim ilegalnim imigrantima.

- Hrvatska se također suočava s velikim brojem ilegalnih useljenika iz područja uz granicu s BiH, rekla je.

Na pitanje: Sagledamo li taj problem u novom okviru koji ste danas predstavili što se mijenja za Hrvatsku, Johansson je odgovorila:

- Izuzetno je važno da se naglasak stavi na treće zemlje, osobito one na Zapadnom Balkanu. Iznijet ćemo paket mjera pomoći tim zemljama kako bi se bolje nosile s problemom migracije.

(SB / HRT)