„Niko nije naivan da misli kako će se sve vratiti na vrijeme prije Trumpa. Ali postoji nada da će se stvari poboljšati", kaže direktor briselskog trusta mozgova „European Policy Center".

"Kraj noćne more"

Ako Demokratska stranka ne uspije izbaciti Trumpa iz Bijele kuće, Emmanouilidis strahuje da bi se veze između SAD-a i EU-a mogle dodatno pogoršati. „Vrlo je vjerovatno da bi u drugom mandatu izvršio još veći pritisak na EU nego što je to učinio u prvom. On je Europu identificirao kao veće zlo od ostalih aktera u svijetu. To je otvoreno i rekao, doduše svašta je on govorio u protekle četiri godine."

Zastupnik u Europskom parlamentu i stručnjak za vanjsku politiku Reinhard Bütikofer iz Saveza ‘90/ Zelenih ne drži mnogo do Trumpovih izjava o geopolitici. „Kada Trump kaže da je Europa protivnik, to ne doprinosi tome da se Washington u pozitivnom smislu spominje u europskim debatama." No, on je, također, uvjeren da u američkoj Vladi i Kongresu ima još političara – uključujući i republikance - koji znaju da im je saradnja s Europom neophodna kako bi se mogli suprotstaviti Kini, Rusiji i drugima.

Joe Biden kao predsjednik ne bi sigurno učinio sve potpuno drugačije, ali se polazi od toga da bi se on radije oslanjao na podršku starih saveznika, slušao i tražio zajednički jezik: „Bez obzira ko u novembru pobijedi, mi moramo uložiti u kooperaciju. Mi imamo nešto manevarskog prostora kada je riječ o pojedinim temama, poput reforme Svjetske trgovinske organizacije. Tu još pjevamo iste pjesme", kaže Bütikofer.

Izgubljeno transatlantsko povjerenje

U ljetnoj studiji Europskog vijeća za međunarodne veze u Bruxellesu stoji da su Europljani izgubili povjerenje u svog nekada bliskog saveznika SAD. Sumornom raspoloženju je posebno doprinio Trumpov „haotični" korona-menadžment.

Stručnjaci iz Europskog vijeća smatraju da bi se Biden, ukoliko pobijedi, okrenuo Europljanima. Oni očekuju da bi SAD ponovo pristupio Pariskom sporazumu o klimi i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Bidenova Vlada bi, predviđaju stručnjaci, ponovo ojačala i NATO kao alijansu, iako bi i demokrati, isto kao i republikanci, zahtijevali da Europljani povećaju izdvajanja za odbranu.

Predsjednik Barack Obama i mnogi njegovi prethodnici već su zahtijevali povećanje vojnih izdataka. Ako Trump bude ponovo izabran, NATO čekaju teška vremena, predviđa bivši Trumpov savjetnik za sigurnosna pitanja John Bolton. Prema Boltonu, Trump je čak prijetio istupanjem iz NATO-a, što bi moglo značiti i kraj tog vojnog saveza.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je NATO doživio „moždanu smrt" i zahtijevao da se radi na jačanju „europskog suvereniteta". I neki drugi šefovi država ili vlada EU-a vide, u različitim nijansama, veću geostratešku ulogu EU-a, također i u distanciranju od SAD-a pod Donaldom Trumpom. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže: „Istina je da se, hitnije nego ikad, mora reformirati multilateralni sustav. Naš globalni sistem pati od sve veće paralize." Velike sile se povlače iz međunarodnih institucija ili ih „uzimaju kao taoce za vlastite interese".

U Bruxellesu se nadaju da bi im to moglo poći za rukom s Bidenom. Ali Janis Emmanouilidis iz „European Policy Centera" upozorava kako ne treba imati previše iluzija. Nijednom demokratskom predsjedniku se neće svidjeti blag stav koji je Europska unija do sada imala prema Kini, kaže on. „Izazov u tom smislu bi mogao biti da Bidenova vlada kooperira u multinacionalnim temama, ali kao protuuslugu zatraži stroži odnos prema Kini." Emmanouilidis smatra da bi SAD i s Bidenom na čelu mogao tražiti da se EU, primjerice, pridruži sankcijama protiv kineskog tehnološkog koncerna Huawei, kao i da reagira na vojne provokacije u Južnokineskom moru.

EU ujedinjuje ključno pitanje trgovine

Europljani žele nakon izbora pod hitno razgovarati o trgovinskim vezama, bez obzira na to s kojim predsjednikom. Još iznad Atlantika vise Trumpove prijetnje masivnim povećanjem carina na automobile i drugu robu. On je, istina, u maju 2018. postigao dogovor o nekoj vrsti „prekida vatre" s tadašnjim šefom Europske komisije Junckerom, ali sam sukob nije riješen. Tada je Trump iznenađujuće pohvalio EU kao najboljeg trgovinskog partnera SAD-a.

Ali, ta tema nije igrala nikakvu ulogu u predizbornoj kampanji ni kod Bidena ni kod Trumpa. Novi europski povjerenik za trgovinu Valdis Dombrowksis reagira diplomatski: „U ovim vremenima moraju se njegovati prijateljstva i držati se saveznika, koji su zaista važni. Postoje neki konstantni konflikti između EU-a i SAD-a. Njih bi, po mom mišljenju, trebalo što prije riješiti."

S jednim predsjednikom kao što je Biden koji liberalno razmišlja i koji nije toliko borben, mnogi europski lideri bi se i osobno bolje slagali. Upravo između Angele Merkel i Donalda Trumpa nema ni trunka hemije, smatra Emmanouilidis. Doduše, Poljska i druge istočnoeuropske države, posebno one s populističkim vladama, bolje se slažu s Trumpom.

Ali, EU će se na kraju sigurno udružiti kako bi zastupao vlastite interese u odnosu na SAD, bez obzira  na to ko bude sjedio u Bijeloj kući, smatra Emmanouilidis. „Kada se radi o zaista ključnim pitanjima, onda 27 država članica nastupa jedinstveno, barem je tako bilo do danas, iako je bilo onih koji su pokušavali njegovati bolje odnose s Trumpovom administracijom."

(DW)