Regija
PARLAMENTARNI IZBORI: Grbin poručio da će nakon 17. aprila Hrvatska će biti bolja
Prije 12 min0
„Slobodna Bosna“ donosi novu zanimljivu priču iz historije.
Jeste li znali
24. Nov. 2020 24. Nov. 2020
2
Glavni junak naše današnje priče je heroj iz Bijeljine Fadil Jahić Španac. Početkom dvadesetog vijeka, porodica Jahić je bila relativno imućna u bijeljinskoj čaršiji. Stoga je i čudilo što se Fadilov otac odlučio da sina, poslije završene osnovne škole, preusmjeri ka učenju stolarskog zanata.
Njegova sestra Mineta bila je šegrt u radnji tada poznate bijeljinske krojačice Flore Levi. Imao je i dva brata Nijaza i Izu. Rat je ovu porodicu potpuno razorio; samo se Izo iz njega vratio kući živ. Fadil je rođen 24. novembra 1910. godine. Već u svojim ranim šegrtskim danima dolazi u dodir s revolucionarnim radničkim pokretom. Počinje da se interesuje za marksističku ideologiju te aktivno učestvuje u svim radničkim manifestacijama i štrajkovima koji su u tom periodu postajali sve češći. Sa napunjene 23 godine stupa u Komunističku partiju Jugoslavije.
Revolucionarni zanos odvodi ga 1937. godine na obale Španije, gdje se priključuje bataljonu „Đuro Đaković". Neposredno pred odlazak, oženio se Hajrijom Alijagić, rođenom sestrom svog prijatelja i saborca Alije Alijagića, po zanimanju medicinskom sestrom. U toku Španskog građanskog rata stekao je čin kapetana, a nakon njega završava u koncentracionom logoru „Verne" u Francuskoj. Iz zatvora je pobjegao 1941. godine i vratio se u rodni grad. „Sreli smo se prvi put 1932. godine u Bijeljini, nekako prvih dana poslije mog izlaska s robije.
Prišao mi je na ulici - bio je stasit, lijep momak - i pomalo se snebivajući, pitao me je šta bi trebalo da čita. Tada se u njemu budio borac koji je tražio svoj put. Nekoliko godina kasnije, u ranu jesen 1937. sreo sam se s njim u španskom selu Casas Ibanez. Bio je ponosan što je član naše Partije i što je došao u Španiju da se bori protiv fašizma. Tada je bio snajperista Republikanske armije. Prvih dana rata, aprila mjeseca 1941. godine, banuo je u moju kući u Bijeljini, dolazeći iz Njemačke. To je već bio zreo čovjek i iskusan borac, koji je u Španiji ne samo postao oficir nego se i politički uzdigao. Prošao je logore i tvrđave Francuske, fabrike Hitlerove Njemačke - to su bile etape na putu iz Španije u domovinu - i našao se u rodnom gradu, oran za borbu“, napisao je Rodoljub Čolaković o svom poznanstvu s Jahićem.
Bio je jedan od organizatora ustanka u Semberiji i na Majevici. Rukovodio je prvim partizanskim akcijama u Bijeljini i okolici: sijekao telefonsko-telegrafske stubove, napadao na žandarmerijske stanice i radio diverzije na plovnim objektima. Cijela porodica Jahić uključila se u ustanak. U augustu 1941. godine, jedinice pod njegovom komandom ulaze u sastav Majevičkog partizanskog odreda. Zbog svog obilnog ratnog iskustva koje se sve više isticalo, Fadil Jahić je postavljen za političkog komesara, a za komandanta odreda izabran je Ivan Marković Irac. Od tog trenutka, Španac i Irac koračat će zajedno kako kroz ostatak svog životnog puta, tako i kroz priče u narodu koje će ih decenijama nadživjeti.
Odred je u jesen 1941. godine držao oslobođenu teritoriju koju su sačinjavali dijelovi tuzlanskog, brčanskog, bijeljinskog i zvorničkog sreza. Fadilova supruga Hajrija ubrzo je uhapšena; kuću u naselju Ivice u kojoj se nalazila s Fadilom, opkolile su ustaše. Fadil je uspio da pobjegne, a ona je nakon hapšenja poslana u koncentracioni logor Jasenovac. Imali su jedno dijete, djevojčicu. Sestra Mineta je uhapšena zajedno s roditeljima, i u zatvoru je preživjela torturu od koje se nikada nije oporavila. Po izlasku se ponovo vratila u partizane; pod znakom petokrake život je ostavila na Majevici, gdje je silovana i zvjerski mučena do smrti.
Tenzije između partizana i četnika, sve veće na ovim prostorima u tom periodu, kulminirat će krvavom borbom koja se desila 20. februara 1942. godine. Iako je formalno postojao sporazum o nenapadanju, četnici kapetana Stevana Damjanovića Leke, pod komandom vojvode Radivoja Kerovića, napali su Štab Odreda u Vukosavcima. Njih oko 120 opkolilo je kuću u kojoj su se nalazili Španac i Irac sa još nekoliko članova Štaba. U okršaju su obojica poginula, a zajedno sa njima pali su i Kosta Popov, Pero Ćuskić, dr. Mustafa Mujbegović, Albin Herljević, Sejfo Karamehmedović, Isidor Šatner Ćisko, Slavko Mićić, Slobodan Jovanović i Antun Macan. Fadil Jahić je svijet napustio napunivši 31 godinu.
(SB)
Regija
PARLAMENTARNI IZBORI: Grbin poručio da će nakon 17. aprila Hrvatska će biti bolja
Prije 12 min0
Show
ZAKLADA SLAVNOG UMJETNIKA TUŽI KIM KARDASHIAN: "Opremila je urede lažnjacima, to nisu njegovi radovi!"
Prije 15 min0
Šareni svijet
ŽIVOTNI "PREOKRET" O KOJEM SE PRIČA: "Okretao sam hamburgere u McDonald‘su, a onda sam slučajno postao milioner. Tri stvari su..."
Prije 15 min0
Evropa
BROJ ŽRTAVA SE POVEĆAO: U napadu na koncertnu dvoranu u Moskvi poginule 143 osobe
Prije 17 min0
Jeste li znali
SENZACIONALNO OTKRIĆE NA SJEVERU HERCEGOVINE: Otkriven monumentalni objekt star gotovo 2.000 godina, a kada je otkopana cijela prostorija - uslijedilo je veliko iznenađenje…
26. Mar. 20240
Jeste li znali
ŽESTOKI OKRŠAJ NA NEBU IZNAD ZAPADNE BOSNE: Iznad Mrkonjić-Grada Vojska RS-a oborila je američki F-16, a onda su stigli specijalci…
27. Mar. 20241
Jeste li znali
SPOMINJU SE I U KUR'ANU: Dva rijetka astronomska događaja tokom ramazana, prvi je bio sinoć
26. Mar. 20240
Jeste li znali
ZOVU JE HERCEGOVAČKIM NILOM: Jedna od najhladnijih rijeka na svijetu izvire u BiH
27. Mar. 20240
trenutak ...
Komentari - Ukupno 2
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.