Na sastanku je razgovarano o implementaciji Rezolucije 2201 (2018) – „Poštivanje obaveza i angažmana BiH“ i o nedavno održanim lokalnim izborima u BiH, kao i o lokalnim izborima u Mostaru, koji se trebaju održati 20. decembra ove godine.

Kako piše "Večernji list", inače blizak HDZ-u, Krišto je, osvrćući se na Rezoluciju 2201 (2018.), istaknula da i dalje „imamo nametanje i donošenje protuzakonitih odluka, kao i stremljenje određenim unitarističkim politikama, što je suprotno ustavnoj strukturi BiH kao države tri konstitutivna naroda“.

„Implementacija presuda Europskog suda za ljudska prava, kao i implementacija presuda Ustavnog suda BiH za političku opciju iz koje dolazim, uvijek je bila i dalje ostaje prioritet, jer osiguranjem ovoga stvaraju se pretpostavke i napredak po drugim pitanjima“, naglasila je Krišto, prenosi "Večernji list".

U svom obraćanju Krišto se osvrnula i na, kako je rekla, „nezakonitost izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH“ te dodala da „upravo takav način imenovanja članova SIP-a, ignorirajući odluke Povjerenstva za izbor i imenovanje i odredbe Izbornog zakona BiH, doveo je do toga da je Središnje izborno povjerenstvo izgubilo legalitet i legitimitet te da bilo koja odluka koju donese takvo nezakonito i nelegitimno tijelo se ne može prihvatiti kao pravno valjana“.

Krišto je opet ponovila da se „na općim izborima 2018. godine po treći put dogodila uzurpacija hrvatskih političkih prava u Predsjedništvu BiH nametanjem nelegitimnog člana Predsjedništva BiH, izabranog isključivo bošnjačkim glasovima“.

Ono što je vrlo indikativno jeste podrška koju je Krišto dobila na ovom sastanku, a onda je došla od izvjestioca Monitoring komiteta Zsolta Nemetha, koji je, kako "Večernji list" piše, „naglasio da je izborni sustav srž demokratije te da je potrebno promijeniti Izborni zakon BiH kako bi se iznašlo rješenje za 'hrvatsko pitanje' u BiH“.

Nemeth je, inače, član partije Fidesz predsjednika Mađarske Viktora Orbana, desničarskog i konzervativnog lidera, koji posljednjih godina jasno ispoljava manire diktatora. Često je u sukobu s ostalim predstavnicima EU, a uporedo poboljšava saradnju s Rusijom. Posebno su poznati njegovi dobri odnosi s Janezom Janšom, Aleksandrom Vučićem i Miloradom Dodikom. U tom kontekstu, može se reći da je ovakva podrška stavovima Borjane Krišto bila očekivana.

(SB)