Mostarska redakcija "Večenjeg lista" piše da je istraživanje rađeno na respektabilnom uzorku i da je provođeno zajedno s drugim lokalnim sredinama u Bosni i Hercegovini te da ima i značajne manjkavosti.

U Mostaru bez NiP-a

Istraživanje je, naime, provođeno kao da je Mostar jedna izborna jedinica, što ovdje nije slučaj. Osim toga, u političkoj areni Mostara dodane su i stranke koje, zapravo, i ne postoje ili, pak, do sada nisu predstavljale političku činjenicu. Jedna od njih je i Narod i pravda, stranka nastala od odmetnika Stranke demokratske akcije. Prema tim navodima, i ova bi stranka imala vijećnika u Gradskom vijeću Mostara, mada nije istaknula nijednog svog kandidata!

Prema tom istraživanju, najviše vijećnika u Mostaru imao bi, očekivano, HDZ BiH, a nakon njega slijedi SDA. No, odnos 18:17 u Gradskom vijeću bio bi na strani probosanskih stranaka, čiji se poslijeizborni savez podrazumijeva.

No, "Večernjak" piše da neke druge računice unutar bošnjačkog, odnosno hrvatskog bloka stranaka, daju nešto drugačije rezultate, ali ne i bitno veće razlike, a bit priče svodi se na odziv birača iz pojedinog dijelova grada ili gradskog izbornog područja.

Kada bi se posljednji rezultati općih izbora za kantonalnu Skupštinu sa područja grada Mostara stavili u matematičku jednadžinu kojom se treba odrediti novi saziv Gradskog vijeća, koji ima 35 vijećnika, ponovno bi uvjerljivu većinu imao HDZ, koji je, pak, 2018. godine nastupio u koaliciji s HSS-om, HKDU-om, HSP-HNS-om, HSP dr. Ante Starčevića, HDU-om BiH i HSS-om Stjepan Radić, piše "Večernjak".

Ova opcija u Mostaru je osvojila 35,90 posto ili, pak, 17.181 glas i zbog te činjenice u ukupnom zbiru na nivou grada, kao jedne izborne jedinice, tada je imala 1.000 glasova više zajedno s drugim hrvatskim političkim opcijama. Naime, izborni prag za gradsku Skupštinu prošli su još Hrvatska republikanska stranka (HRS), ali i HDZ 1990., koji je tada nastupio zajedno s HKDU-HRAST i HSP-om BiH, dok će ovoga puta samostalno pred birače u Mostaru.

Tim rezultatom, kada se, pak, stave u neke ranije izračune, sigurno imaju jedan vijećnički mandat s nivoa grada, dok je, pak, izračun po šest izbornih jedinica bitno drugačiji te je potrebno daleko manje podrške birača. Hrvatske stranke koje su prošle izborni prag 2018. godine, imale su oko 1.000 glasova više od probosanskih stranaka, među kojima je tada SDA bila uvjerljivo prva opcija, dok je SDP bio druga politička opcija, SBB Fahrudina Radončića treća.

"Večernjak" piše kako su četiri godine ranije bošnjačke su stranke na nivou grada Mostara imale čak tri hiljade glasova više nego hrvatske. Tada su bošnjačke stranke imale oko 22.500 glasova, a hrvatske 19.500 glasova.

No, ne utječu samo ti glasovi i odnosi na rezultate mostarskih izbora. Čitavo je to šarenilo raznih pravila i propisa koji vrijede samo u gradu na Neretvi, "a koji su uvedeni samo zato da bi se onemogućila dominacija Hrvata". Zbog toga je mostarsko Gradsko vijeće i svojevrsni dom naroda, u kojemu postoji maksimalni broj vijećnika iz pojedinog konstitutivnog naroda te se definira i pitanje nacionalnog veta pri donošenju najvažnijih odluka, nakon čega odluka ne može stupiti na snagu. To čak nema ni Dom naroda FBiH, jer nakon vitalnog interesa pojedinog naroda, konačnu odluku donosi Ustavni sud FBiH.

Dopisni glasovi

U Gradskom vijeću ne može biti više od 15 Hrvata ili Bošnjaka, a najmanje moraju biti četiri pripadnika srpskog naroda te jedan predstavnik manjine, odnosno ostalih, a što je, prema svemu sudeći, već osigurao Arman Zalihić, nosilac liste SDP-a i Naše stranke i čelnik lokalnog SDP-a u gradu na Neretvi.

Zanimljiv je i podatak kako je na svim dosadašnjim izborima, bilo da se radilo o lokalnim ili, pak, općim, u većinskom bošnjačkom dijelu grada glasao daleko veći broj birača nego što je to bilo u većinskom hrvatskome dijelu. Razlika po izlaznosti bila je čak i 10 posto manja u dijelu grada gdje su Hrvati većina. U hrvatskim strankama zbog toga ususret izborima pokušavaju motivirati što je moguće veći broj birača da izađu i glasaju na redovnim biračkim mjestima.

Dok izbori nisu ni počeli, probosanske stranke uspjele su motivirati 2.000 birača više da glasaju poštom iz inozemstva, konstatira "Večernjak".