Christian Schwarz-Schilling bio je jedan od onih koji su dovoljno rano apelirali na svjetsku javnost da prepozna agresore u krvavim ratovima na Balkanu i da spriječi daljnje krvoproliće.

No, njegovi napori su tada bili uzalud.

Iz protesta zbog pasivnosti njemačke vlade, 1992. godine dao je ostavku na funkciju ministra pošte i telekomunikacija Njemačke, piše "Deutshe Welle".

Ne smijemo ponavljati greške iz devedesetih

Nakon rata, Schwarz-Schilling se vratio aktivno u regiju zapadnog Balkana, najprije kao međunarodni medijator za BiH, a 2006. i kao visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i na toj funkciji je ostao svega godinu i po dana. Nakon silaska s te funkcije, Schwarz-Schilling se i dalje nastavio zalagati za jaču internacionalizaciju problema zvanog Bosna i Hercegovina. On i dalje smatra da manjak angažmana, prije svega Evropske unije, vodi k tomu da se ova zemlja, praktično u srcu Evrope, svakim danom sve više udaljava od utjecaja te iste Evrope.

Posljednji dokaz njegovog angažmana je i nedavno objavljena knjiga “Proigrani mir u Bosni. Evropski neuspjeh na Balkanu” (“Der verspielte Frieden. Europas Versagen auf dem Balkan”).

U razgovoru prilikom predstavljanja knjige u predstavništvu Savezne pokrajine Hessen u Berlinu Schwarz-Schilling je u četvrtak navečer, u razmjeni mišljenja s novinarom Stephanom Detjenom, ponovio svoj apel iz 1992. “Mi ne smijemo opet tolerirati dezintegrativne procese u Bosni i Hercegovini”, rekao je 90-godišnji demokršćanski političar.

Ja sam nosio odgovornost ministra jedne njemačke vlade

On se na početku razgovora osvrnuo na događaje 1992. koji su rezultirali izlaskom iz vlade Helmuta Kohla.

“Mi smo poslije Drugog svjetskog rata vjerovali da nikada nećemo doživjeti strahote tog rata. No, odjednom smo se našli u situaciji da 1992. svjedočimo stvaranju koncentracijskih logora, masovnih silovanja, ratova, i to nekoliko stotina kilometara od Njemačke”, rekao je Schwarz-Schilling.

U decembru 1992. je došlo do sukoba između Schwarz-Schillinga i ostatka kabineta kada se tadašnji ministar pošte nije mogao složiti s odlukom o tome kako reagirati na događaje u Bosni i Hercegovini. I to zbog nesporazuma između različitih ministarstava.

“Danas se zaboravlja da to nije bio rat dviju vojski nego agresija jedne vojske na jedan nenaoružani narod. Tu nismo mogli duže čekati”, rekao je Schwarz-Schilling.

On je objasnio da mu je, nakon što je Helmut Kohl rekao kako “niko nije prisiljen sjediti za vladinim stolom”, bilo “jasno kako mora nastupiti” te je istupio iz vlade.

“Čak je i Kinkel govorio o građanskom ratu. To nije bila istina. Tu je vojska izišla iz kasarni i borila se protiv naroda”, rekao je Schwarz-Schilling. “Ja kao ministar za poštu i telekomunikacije nisam mogao reći: ja sam kao ministar za poštu odgovoran samo za pisma. Odgovornost za svaku odluku vlade leži na svakom od ministara u vladi.”

Bidenova uloga u devedesetima

Schwarz-Schilling je tokom razgovora u nekoliko navrata emotivno opisivao svoje frustracije zbog inertnosti evropskih zemalja tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu tokom devedesetih.

“Amerikanci su mislili, prepustimo to Evropljanima, koji su otkrili slobodu nakon pada Željezne zavjese. No, te 1992. se nije dogodilo ništa i tako je bilo sve do 1995. godine”, rekao je Schwarz-Schilling.

On je objasnio kako je upravo govor preživjelog holokausta Ellija Wiesela prilikom otvaranja Muzeja holokausta u Washingtonu tadašnjeg predsjednika Billa Clintona ponukao da u Evropu pošalje svog ministra vanjskih poslova Warrena Christophera sa zadatkom da Evropljane privoli na odlučnije suprotstavljanje srpskoj agresiji u Bosni i Hercegovini.

“Klaus Kinkel i Helmut Kohl su se pravdali njemačkim ustavnim sporom oko eventualog uplitanja Njemačke u intervenciju NATO saveza”, rekao je Schwarz-Schilling.

Iz tog perioda, kako je nastavio njemački političar, proizlazi i iscpran izvještaj tradašnjeg predsjednika vanjskopolitičkog odbora Kongresa Joea Bidena, koji je predvidio genocid u slučaju da međunarodna zajednica ništa ne poduzme kako bi spriječila zločine i rat u BiH.

Oluja kao preduvjet za Dejtonski sporazum

“Mir iz Daytona je postao moguć, jer su Hrvati rekli da je nedopustivo ono što se događa u Hrvatskoj i BiH i krenuli u vojnu akciju. SAD su odigrale presudnu ulogu u jačanju volje Hrvata da vojno utječu na terenu”, rekao je Schwarz-Schilling i izrazio mišljenje da bi Washington ponovno mogao preuzeti vodeću ulogu u rješavanju problema u regiji zapadnog Balkana kao što je to već jednom učinio u devedesetima.

“Novi američki predsjednik će se potpuno sigurno ponovno pozabaviti Bosnom i Hercegovinom, jer je on vrlo duboko u toj priči. Oni koji misle da je on zaboravio BiH se varaju”, rekao je Schwarz-Schilling.

On je rekao da “ostaje da se vidi” hoće li se Biden pozvati na punomoći koje ima OHR (tzv. Bonn Powers, koje uključuju i mogućnost razrješenja dužnosti demokratski izabranih predstavnika) i tako utjecati na destruktivne sile, prije svega u Republici Srpskoj.

Schwarz-Schilling je na kraju predstavljanja svoje knjige u predstavništvu savezne pokrajine Hessen u Berlinu, koje je zbog mjera ograničenja prenošeno preko interneta, zaključio kako narodi Bosne i Hercegovine i dalje trebaju pomoć izvana kako bi stvorili funkcionirajuće demokratsko društvo.

“Potpuno su pogrešni glasovi koji kažu: neka narodi u Bosni i Hercegovini to sami obave. Kako da jedna zemlja koja nema nikakvih iskustava s demokratijom sama izgradi jedan demokratski sistem. I Njemačkoj, koja je imala iskustva Vajmarske republike, to nije uspjelo bez pomoći izvana”, zaključio je Schwarz-Schilling.