Društvo
UOČI NAJVEĆEG HRIŠĆANSKOG PRAZNIKA: Pravoslavni vjernici danas proslavljaju Badnji dan, ovo su običaji u Bosni i Hercegovini...
06. Jan. 20242
Na spomen Božića brojni će prvo pomisliti na kićenje božićnog drvca i poklone koji će ih dočekati ispod njega. Postoji nekoliko teorija i mitova o tome kada i kako je započeo običaj kićenja božićnog drvca te zbog čega ga je usvojila Katolička crkva kao dio slavljenja Isusovog rođenja.
Društvo
24. Dec. 2020 24. Dec. 2020
0
Od drevnih Babilonaca, preko starih Grka, Rimljana i Perzijanaca, do germanskih poganih plemena, u mnogim se kulturama slavilo ponovno rađanje boga Sunca, odnosno zimski solsticij. Bez obzira na to štovali oni Saturna, Mitru, Nimroda ili Thora, sastavni dio njihovih svetkovina bilo je stablo, hrastovo ili zimzeleno, na koje su, prema nekim teorijama, prinosili žrtve bogu kojeg su slavili tokom zimskog solsticija.
Dolaskom kršćanstva ljudi su počeli prihvatati učenje Isusa Krista, ali su zadržali i neke poganske običaje, a smatra se da je ukrašavanje božićnog drvca jedno od njih. Nakon što je Crkva odredila 25. decembra kao dan Kristovog rođenja, proslava Božića zamijenila je pogansko slavljenje zimskog solsticija, a ukrašavanje stabla prihvaćeno je kao jedan od kršćanskih običaja.
Iako brojni vjernici širom svijeta prakticiraju kićenje bora kao neizbježan porodični običaj za Badnju večer, domovina ove božićne tradicije još je nepoznanica.
Ukrašavanje bora ili, tačnije, stabla jele, prema crkvenim zapisima, možemo zahvaliti svetom Bonifaciju, engleskom redovniku koji je u 7. stoljeću osnovao kršćanske crkve u Francuskoj i Njemačkoj. Podučavajući Kristov nauk u Njemačkoj, Bonifacije je naišao na skupinu poganih koji su se, okupljeni oko velikog hrasta, spremali žrtvovati djecu bogu Thoru. Kako bi spasio djecu, Bonifacije je srušio hrast, a na njegovom je mjestu izraslo stablo jele.
Druga legenda govori da je sam Martin Luther ukrasio božićno drvce početkom 16. stoljeća svjećicama dok je u srednjem vijeku u nekim dijelovima Europe postojao običaj priređivanja predstave o raju u crkvama za vrijeme Božića, tokom koje bi se na stablo vješale jabuke kao simbol spoznaje dobra i zla prema biblijskoj priči o Adamu i Evi.
Običaj ukrašavanja božićnog drvca u našim je krajevima preuzet od germanskih naroda krajem 19. stoljeća, ali i do tada je postojao običaj unošenja badnjaka, mladog stabla ili grane hrasta u kuće. Ovaj običaj zadržao se do današnjih dana kod pravoslavnih vjernika, piše Tportal.
Društvo
UOČI NAJVEĆEG HRIŠĆANSKOG PRAZNIKA: Pravoslavni vjernici danas proslavljaju Badnji dan, ovo su običaji u Bosni i Hercegovini...
06. Jan. 20242
Društvo
DANAS JE BADNJI DAN: Znate li šta je "badnjak" i šta danas rade katolici u Bosni i Hercegovini...
24. Dec. 20231
Društvo
DANAS JE BADNJI DAN: Ovo su običaji i tradicija dan uoči Božića koji se slavi po julijanskom kalendaru…
06. Jan. 20230
Jeste li znali
DANAS JE BADNJI DAN: Znate li što je BADNJAK i kako ispravno katolicima čestitati sutrašnji Božić?
24. Dec. 20222
Ekonomija
PROCJENE UIO BiH: Narednih godina značajan rast prihoda od poreza
Prije 12 min0
Regija
PRVI PUT OD SAOBRAĆAJNE NESREĆE KOJU JE SKRIVIO, BANOŽIĆ GOVORI: "Puno toga je izneseno što je neistinito”
Prije 24 min0
Regija
PRAVI KAPITALAC: Kod Budve ulovljena plava ajkula, teška je skoro 200 kilograma
Prije 36 min0
Društvo
"BUDITE KORISNI ČLANOVI NAŠEG DRUŠTVA": Održana svečana akademija 348. generacije Behram-begove medrese u Tuzli
Prije 39 min0
Društvo
SRĐAN PUHALO O REALNOM ODNOSU: "Madonna na koncertu skupila više ljudi nego što RS ima stanovnika, ali mi se..."
Prije 15h3
Društvo
SULJAGIĆ JE VUČIĆEVU RETORIKU NAZVAO SRAMOTNOM: "Priznavanje punog razmjera genocida natjeralo bi ga na..."
17. Maj 20242
Društvo
KOLUMNA HAJRUDINA SOMUNA: "Kako je to učinio i u Srebrenici UN kasni da učini nešto odlučnije da se zaustavi genocid u Gazi"
17. Maj 20240
Društvo
POZIV NADLEŽNIM INSTITUCIJAMA: "Varhelyiju zabraniti prilazak Memorijalnom centru genocida u Srebrenici..."
17. Maj 20241
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.