Krišto traži od Ustavnog suda ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH. Ukoliko Ustavni sud to prihvati, Sud BiH bi u svim predmetima mogao odlučivati samo kao prvostepeni sud i do eventualnog osnivanja novog suda nijedna donesena odluka na državnom sudu ne bi bila pravosnažna.

“Poštovani, sukladno Ustavu BiH, članak VI.3.a) Ustava BiH, dostavljam Vam Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH i to odredbe članka 9. stavak (1), članka 10. stavak (4), i članka 11 stavak (1), točka b)”, navedeno je u dopisu Borjane Krišto dostavljenom Ustavnom sudu BiH 17. decembra 2020. godine.

Članom 9. Zakona o Sudu BiH propisana je apelaciona nadležnost.

“Sud je nadležan da odlučuje po: a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje ovog suda; b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje ovog suda; c) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, osim zahtjeva za ponavljanje postupka”, piše u članu 9. čiju ustavnost Borjana Krišto osporava.

U obrazloženju njenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti piše da odredbe Zakona o Sudu BiH nisu u skladu s Ustavom, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Tim odredbama je, naime, propisano dvostepeno odlučivanje u svim predmetima. Borjana Krišto smatra da Sud BiH ne može odlučivati i po žalbama, jer predsjednik Suda ima zakonsko pravo da sudije raspoređuje u odjeljenje koje on želi.

“Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Sudom BiH imaju pravo žalbe na odluke koje donese odjeljenje Suda BiH i time je djelomično ispunjen princip dvostupnosti, ali nemaju pravo da o njihovim žalbama odlučuje viši sud, već samo jedno odjeljenje istoga suda. Da bi se u potpunosti zadovoljio princip dvostupnosti, Apelaciono odjeljenje bi se trebalo organizirati kao poseban viši sud”, obrazložila je Krišto.

No, upravo tu i nastaje problem. Za uspostavljanje višeg suda nužno je usvajanje novog zakona u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. To je u naredne dvije godine nemoguće, jer SNSD Milorada Dodika može blokirati uspostavu novog suda na državnom nivou. Stoga, ako bi Ustavni sud BiH prihvatio zahtjev Borjane Krišto te osporio odredbe Zakona o Sudu BiH, koje bi, po proceduri, u roku od šest mjeseci morale biti i izbrisane, ne bi postojao nijedan sud na državnom nivou koji bi mogao donositi pravosnažne presude u svim krivičnim i drugim predmetima.

Prema informacijama Istrage, Borjana Krišto je ovaj zahjev usaglašavala sa Matom Tadićem, sudijom Ustavnog suda BiH, koji je na tu poziciju izabran na prijedlog HDZ-a BiH.

Ono što Borjani Krišto i Mati Tadiću ne bi moglo ići u prilog je odluka Ustavnog suda BiH od 23. septembra 2001. godine. Tada su, podsjećamo, poslanici iz Narodne skupštine Republike Srpske zatražili od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH koji je nametnuo OHR. Među osporavanim odredbama bile su i one koje su se odnosile na dvostepenost. Ustavni sud je te 2001. godine konstatirao da je Zakon o Sudu BiH u skladu s Ustavom čak i kada je u pitanju pravni lijek.

Odluka Ustavnog suda BiH iz 2001. godine

“Može se očekivati da će uspostavljanje Suda BiH biti važan element u osiguranju da institucije BiH djeluju u saglasnosti s vladavinom prava i da zadovoljava uvjete Evropske konvencije u pogledu pravičnih suđenja pred sudovima i efektivnih pravnih lijekova. Ustavni sud, također, konstatuje da će, prema članu VI/4 Ustava, odluke Suda BiH biti podložne kontroli Ustavnog suda u pogledu njihove ustavnosti”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH iz 2001. godine.

Istina, Zakon o Sudu BiH je, u međuvremenu, doživio određene izmjene, ali je suština odredaba koje regulišu dvostepenost ostala ista. Bez obzira na to, Ustavni sud BiH je 22. decembra ove godine od Parlamentarne skupštine BiH zatražio odgovor na zahtjev Borjane Krišto.