Antony Blinken, kandidat za novog državnog sekretara u administraciji novog predsjednika Joea Bidena, založio se za “rješenje dviju država” u izraelsko-palestinskom sukobu te da se SAD vrati sporazumu s Iranom, ali koji bi trebao biti čvršći i dugotrajniji.

Pred američkim senatorima je priznao da “rješenje dvije države” nije realno u kratkoročnom razdoblju, pozvavši Izraelce i Palestince da “izbjegavaju bilo kakve jednostrane poteze, koji bi to učinili još kompleksnijim”, prenosi Hina.

Senat Kongresa SAD-a počeo je u utorak sa saslušanjima kandidata za ministarska mjesta u budućoj Bidenovoj vladi.

‘Saradnja sa saveznicima umjesto kleveta’

Blinken je, također, rekao da je predsjednik na odlasku Donald Trump imao pravo kada se radi o njegovom “čvršćem” stavu prema Kini, ali se ne slaže s Trumpovom strategijom u brojnim elementima.

“Temeljni princip bio je dobar”, rekao je senatorima misleći na čvrsti stav koji je odlazeća administracija pokazivala prema Kini.

“Moramo se suočiti s Kinom sa pozicije snage, ne slabosti… To uključuje saradnju sa saveznicima umjesto kleveta, učešće i vođenje međunarodnih institucija, a ne izlazak iz njih”, kazao je Blinken.

Kada se radi o Iranu, potvrdio je da je vlada Joea Bidena spremna vratiti se nuklearnom sporazumu iz kojeg je Trump 2018. godine povukao SAD, pod uvjetom da Teheran ponovno ispoštuje svoje obaveze.

“Ali, to ćemo iskoristiti kao polaznu tačku, s našim saveznicima i partnerima, koji će ponovo biti na istoj strani kao i mi, kako bi došli do čvršćeg i trajnijeg sporazuma”, dodao je.

Takav sporazum uključio bi pitanje nuklearnog oružja, ali i druga zabrinjavajuća pitanja, kao što su raketni program ili regionalna stabilnost.

Blinken je istaknuo da je sadašnja situacija ponovo “krizna” nakon što se Trump povukao iz sporazuma, a Teheran kao protumjeru počeo kršiti svoje obaveze iz njega.

Upitan o pritvaranju vođe ruske opozicije Alekseja Navalnog po njegovom povratku u Rusiju iz Njemačke, gdje se liječio nakon pokušaja trovanja, vjerovatni budući državni sekretar rekao je kako je “nevjerovatno” da se ruski predsjednik Vladimir Putin “tako boji jednog čovjeka”.

Izazov koji Rusija predstavlja za SAD bit će vrlo visoko na agendi Bidenove administracije, dodao je. Uloga Blinkena (58) i njegovo vođenje vanjske politike bit će time važnije, jer će budući predsjednik biti suočen s unutrašnjim krizama odmah po preuzimanju dužnosti – pandemijom koronavirusa, ekonomijom i rasnim pitanjima.

‘Agresivniji stav prema kineskoj prijetnji’

Pred Senatom su u utorak saslušani i Bidenova kandidatkinja za buduću direktoricu obavještajne službe (DNI) Avril Haines, kao i ona za mjesto ministrice finansija Janet Yellen.

Lloyd Austin saslušan je kao potencijalni ministar odbrane, a Alejandro Mayorkas kao ministar nacionalne sigurnosti.

Haines je rekla da SAD treba zauzeti agresivniji pristup prijetnji koju predstavlja Kina, a da će trebati neko vrijeme dok se Teheran ponovo ne počne ponašati u skladu sa sporazumom iz 2015. godine.

Haines, bivša zamjenica direktora Centralne obavještajne agencije (CIA), kazala je da će jedan od njenih prioriteta biti povratak povjerenja u američku obavještajnu zajednicu.

Austin je rekao da će raditi na izbacivanju “rasista i ekstremista” iz redova američke vojske, popraviti savezništva i strateški se fokusirati na Kinu ako bude potvrđen za ministra obrane.

Ako se to dogodi, bit će prvi Afroamerikanac na čelu američke vojske.

‘Prijetnje i izazovi domaćeg ekstremizma’

“Ako budem potvrđen, borit ću se snažno da suzbijem seksualne napade, otarasim se iz naših redova rasista i ekstremista i stvorim klimu u kojoj će svako sposoban i ko to želi, imati mogućnost dostojanstveno služiti ovoj zemlji”, istaknuo je.

Mayorkas je kazao da je “prijetnja domaćeg ekstremizma jedan od velikih izazova s kojima se suočava ministarstvo nacionalne sigurnosti” nakon što su 6. januara Trumpove pristalice upale u Kapitol.

Još jedan od većih izazova za Mayorkasa (61) bit će ispuniti Bidenovo obećanje o izmjeni mnogih restriktivnih imigrantskih politika koje je uveo Trump.