Novi američki predsjednik Joe Biden nedavno je iznio "Plan spašavanja Amerike". Predlaže paket mjera u vrijednosti 1.900 milijardi dolara za finansiranje vakcinisanja svih građana i intenzivnijeg testiranja na koronavirus i za novčanu podršku domaćinstvima, kompanijama i nižim instancama vlasti.

Više od polovine toga iznosa namijenjeno je izravnoj financijskoj pomoći porodicama, uključujući čekove na 1.400 dolara za većinu domaćinstava, značajno povećanje naknada za nezaposlenost i produljenje njihove isplate za milione građana koji su bez posla.

Plan uključuje i podizanje savezne minimalne plaće na 15 dolara na sat i finansiranje brige o djeci.

Prvi test za realizaciju prijedloga biće tijesna većina koju Bidenovi demokrati imaju u Kongresu. Novi predsjednik pokušat će dobiti podršku republikanaca. Lijeva pak struja u Demokratskoj stranci želi još veću pomoć..

Pođe li Bidenu za rukom da dobije podršku Kongresa, predviđa se rast ekonomije u 2021. godini kakav nije viđen od Reaganovog doba, po stopama od pet ili šest posto.

Kočnica je planovima naslijeđeni golemi državni dug, dijelom povezan s kolapsom ekonomije i sa 4.000 milijardi dolara podrške koje je osigurao kabinet predsjednika Donalda Trumpa.

Janet Yellen, Bidenova kandidatkinja za ministricu finansija, rekla je da će cijena zaduživanja vjerovatno još dugo biti niska, a kao bivša šefica američke centralne banke Fed, zna što govori.

Čini se da svi u novom kabinetu podržavaju mantru da je jeftino zaduživanje države kako bi se trošilo ne samo moguće već i prikladno, nužno i ključno.

Kao što je Yellen početkom sedmice rekla na saslušanju u Senatu: "Predlažući ovaj paket pomoći, i novoizabrani predsjednik i ja svjesni smo tereta duga. No, u ovom su trenutku kamatne stope povijesno niske i najpametnije nam je da budemo ambiciozni".

Za Bidena to znači opsežnu potrošnju na zelenu energiju i radna mjesta, a isto tvrde i vlade gotovo svih zemalja svijeta.

Nova američka vlada sufinancirat će dugoročnu transformaciju gospodarstva, koju su potaknule klimatske promjene, signalizirao je predsjednik predsjednik vraćanjem SAD-a u Pariški sporazum o klimatskim promjenama, iz kojeg je istupio za mandata Donalda Trumpa.