Portparol Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) u Haagu Helena Eggleston izjavila je da je pitanje u kojoj će državi osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić nastaviti služiti kaznu doživotnog zatvora u fazi aktivnog razmatranja.

Dok se čeka odluka o tome gdje će Karadžić izdržavati doživotnu kaznu zatvora, koju mu je 20. marta 2019. godine izreklo Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), kao pravni nasljednik Tribunala u Haagu, ovaj ratni zločinac vrijeme nakon presude provodi u dobro opremljenom i udobnom prostoru pritvorske jedinice u Haagu.

Helena Eggleston pojasnila je da će Karadžić još neko vrijeme provesti u Haagu. Inače, nije propisan rok u kojem Karadžić treba biti poslan na izdržavanje kazne.

- Pitanje u kojoj će državi Karadžić služiti preostali dio svoje zatvorske kazne u fazi je aktivnog razmatranja. Procedura koja se na to odnosi, oslanja se na pravni okvir Mehanizma i dosadašnju praksu. U skladu sa tom procedurom, državu u kojoj će Karadžić služiti kaznu, odredit će predsjednik Mehanizma nakon što mu neophodne informacije budu dostavljene od strane sekretara – navela je Eggleston.

Na stranicama Mehanizma navodi se da bi Karadžić kaznu mogao služiti u državama članicama UN-a koje su potpisale ugovor i pristale primiti osuđenike iz Haaga. Države koje su to učinile su: Norveška, Švedska, Finska, Danska, Estonija, Velika Britanija, Belgija, Njemačka, Poljska, Francuska, Austrija, Italija, Španija i Portugal. Budući da u državi koja će ga preuzeti mora postojati mogućnost izricanja doživotne kazne zatvora, Karadžić kaznu neće moći služiti u Norveškoj, Estoniji, Poljskoj i Portugalu.

- Karadžić će kaznu služiti u jednoj od zemalja koje su, u skladu sa članom 25. (1) Statuta Mehanizma, potpisale sporazum o provedbi kazni – pojasnila je Eggleston.

U pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija u Haagu je i ratni zločinac Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS), koji je 2017. godine nepravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Njemu će konačna presuda biti izrečena u prvoj polovini ove godine.

Inače, ćelije pritvorske jedinice dobro su opremljene i udobne. Prostorije su s velikim prozorima i puno svjetla. U sobi se nalaze krevet, umivaonik, ormar, police za knjige, stolica, mali stol, automat za kafu, televizor… U svakoj od soba nalazi se kupatilo. Tu su i dobro opremljene ambulante u kojima rade pritvorski ljekar i njegovi pomoćnici, koji su zaduženi za pružanje osnovne zdravstvene njege i usluge hitne pomoći u skladu s onim što je na raspolaganju u zemlji u kojoj se nalaze.

Pritvorenici dobivaju hranu koja ispunjava dijetetske standarde, pripremljenu u skladu sa savremenim higijenskim zahtjevima, pod nadzorom odgovornog pritvorskog ljekara. Takva ishrana, koliko je god to moguće, uzima u obzir životnu dob, zdravstveno stanje, vjerske i kulturološke potrebe pritvorenika.

Tu su, također, sobe u kojima zatvorenici mogu nesmetano razgovarati sa svojim advokatima i članovima porodica. Pritvorenici se ne razdvajaju na osnovu etničke, nacionalne, vjerske ili klasne pripadnosti, prenosi "Hayat".

Prvostepenom presudom izrečenom u martu 2016. godine, Karadžić je osuđen na 40 godina zatvora. Sudije su Karadžića proglasile krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine, progon i ubistva Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce. Karadžić je 2019. pred MMKS-om pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora.