U internoj analizi Evropskog parlamenta (EP) se ocjenjuje da je "put ka sveobuhvatnom sporazumu Beograd-Priština pun prepreka", javlja agencija Beta.

Razlozi za to su "od unutrašnje političke situacije na obje strane, do dvosmislenih i nepodudarnih očekivanja od sporazuma o uređivanju odnosa", piše u tekstu analitičkog tijela EP, u koji je Beta imala uvid.

Navodi se i da je izostanak napretka tih pregovora posljedica i "nedostatka usaglašenosti i komunikacije između SAD i Evropske unije".

"Dok je za Kosovo konačan cilj jasan, a to je da Srbija prizna kosovsku državnost, Srbija normalizaciju odnosa tumači kao 'ekonomsko uređivanje' i otud je jako malo prostora da se ode dalje od toga", navodi se u analizi EP.

Predočava se da je "za Srbiju priznavanje kosovske nezavisnosti 'crvena linija' preko koje bi teško mogla da pređe".

"Srbija istovremeno naglašava da cijeli proces mora ostati u sklopu definisanom srpskim ustavom, po kojem je Kosovo sastavni dio srpske teritorije, kao i u okviru Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN", napisali su analitičari EP-a, uz opasku da bi za ustavne promjene u vezi s tim bio nužan referendum.

Oni posebno ukazuju da "najosjetljivije pitanje - formiranje Asocijacije/zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu, o čemu je postignut sporazum 2013. godine, pokazuje da su izazovi ukorijenjeni duboko u historiji i imaju mnogo širi regionalni kontekst".

U tekstu EP-a je ocijenjeno da podrška koju za ZSO mora da pruži i Ustavni sud Kosova, "isključuje strahovanja da bi se SZO mogla pretvoriti u autonomnu oblast nad kojom centralna vlast (Kosova) ne bi imala istinski nadzor".

Istovremeno se navodi mišljenje pravnih stručnjaka u Prištini da je formiranje ZSO međunarodna obaveza koju Kosovo mora ispuniti.

"Da bi Kosovo postalo član UN-a, potrebno je da Vijeće sigurnosti UN-a to izglasa i da dobije saglasnost dvije trećine članova Generalne skupštine UN-a, što Kosovo dosad nema", primjećuje se u internom dopisu EP-a.

Uz ocjenu da je u pregovorima Beograd-Priština uz posredovanje EU postignut izvjestan napredak u okviru Briselskog sporazuma, u analizi se napominje da se "rasprava u EU pomjera od 'zamora od proširivanja' ka dubljem 'protivljenju prijemu novih članica', što pokazuje da u nekim članicama Unije jača tvrđi stav prema proširivanju".

Navodi se da, "suočena sa zastojem u pregovorima s Beogradom, Priština također nastoji da uspostavi tješnje ekonomske i političke veze s Albanijom".

Također se kaže da su "u Srbiji mučna sjećanja i rane i dalje otvorene i neka istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je 81 posto građana protiv priznavanja nezavisnosti Kosova, čak i ako bi to ubrzalo uključivanje (Srbije) u EU".