ŽIVE STO GODINA, NE ZNAJU ZA RAK I TEŠKE BOLESTI: Ovo je tajna najzdravijeg i najsretnijeg naroda na svijetu (VIDEO)

"Slobodna Bosna" donosi novu zanimljivu priču iz svijeta.

  • Jeste li znali

  • 26. Mar. 2021  26. Mar. 2021

  • 1

Naša današnja priča vodi vas na sjever Pakistana, u izolirani dio Himalaje, gdje živi narod Hunza, Hunzakut ili Burušo.

Posebnu pažnju svijeta privlače time što mnogi od njih dožive stotinu i više godina (u ostatku Pakistana prosječna dob iznosi svega 67 godina).

Osim što su dugovječni, smatraju se i jednim od najsretnijih naroda.

Vrlo rijetko su bolesni i karcinom je za njih nepoznanica.

Kupaju se u ledenoj vodi, čak i zimi kada je temperatura debelo ispod nule.

Neki tvrde da njihove žene mogu zatrudnjeti i poslije 65. godine.

Sami Hunze za sebe kažu da su potomci vojnika Aleksandra Makedonskog, koji ga u nekom trenutku više nisu mogli pratiti pa su ostali živjeti na Himalaji.

Neobično je to što Hunze izgledom više podsjećaju na Europljane (puno su svjetlije puti od svojih susjeda), a jezik im je sličan baskijskom.
 

Lokalno uzgojena hrana i čista voda


Budući da žive u zabačenim planinskim dijelovima, Hunze sami uzgajaju svoju hranu.

Njihova je prehrana uglavnom vegetarijanska. Jedu obilje povrća, žitarica i voća, osobito marelice! Imaju samo dva obroka  – doručak i ručak.

Na jelovniku Hunza često se nađu rajčice, luk, bijeli luk, špinat, mrkva, kupus, repa, cvjetača…

Hranu jedu sirovu ili kratko kuhanu tako da svi nutrijenti ostaju sačuvani.

Postoji još jedna zanimljivost vezana uz njihovu prehranu: čak po nekoliko mjeseci u godini ne jedu ništa, piju samo sok od marelice.

Oni su živi dokaz toga koliko je post zdrav i prijeko potreban za vitalnost i dugovječnost.

Piju vodu iz glečera i pripremaju čaj od biljke koju nazivaju tumuru. 
 

Hrana bez pesticida


Hrana koju Hunze jedu nije onečišćena pesticidima. Kvalitet svoje zemlje poboljšavaju samo prirodnim organskim kompostom. 

Još jedna od tajni njihove vitalnosti je i konzumacija manjih količina hrane.

Oni jedu onoliko koliko je njihovom organizmu potrebno. U tome se uveliko razlikuju od nas, zapadnjaka, koji imamo veliki problem sa prejedanjem.

Hunze se ne razbacuju s hranom, jer su svjesni toga koliko im je ona u surovom planinskom području dragocjena.
 

Marelice – omiljeno voće i zaštita od karcinoma


Hunze ne obolijevaju od karcinoma zahvaljujući, između ostalog, i konzumaciji kajsija i njihovih koštica, u kojima se nalazi vitamin B17, poznatiji kao amigdalin.

Kajsije jedu i svježe i sušene te ih dodaju juhama.

Od njih pripremaju i sok te ih čak miješaju s vodom dobivenom iz ledenjaka ili, pak, sa snijegom, što je njihova varijanta sladoleda.

Sušene kajsije izuzetno su bogate beta-karotenom te štite ćelije od oštećenja izazvanih djelovanjem slobodnih radikala.


  

Obilje voća u ljetnim mjesecima


Tokom ljetnih mjeseci, Hunze jedu raznovrsno voće, poput superzdravih plodova duda, višanja, grožđa, jabuka, bresaka…

Oko njihovih kuća rastu stabla krušaka. Kada su puna plodova, Hunze se popnu na drvo i uberu svježe plodove.
 

Zdrave masnoće


Ovaj narod konzumira namirnice bogate zdravim masnoćama, kao što su orasi, lan i koštice kajsije.

Oni jedu male količine tradicionalno pripremljenog sira i maslaca, koji dobivaju od mlijeka koza, krava, ovaca i jakova, a ghee (pročišćeni maslac) jedna je od omiljenih im masnoća na kojoj pripremaju svoje obroke. 
 

Mahunarke bogate proteinima


Na jelovniku Hunza često se nalaze i mahunarke koje obiluju proteinima, poput graha, slanutka i leće.

Od leće, naprimjer, pripremaju dhal, a grah dodaju u curry ili, pak, od njega, kao i od slanutka, pripremaju brašno.
  

Organske cjelovite žitarice


Narod Hunza uzgaja svoju organsku pšenicu te je jede u cjelovitom obliku, često pripremajući od nje popularni chapati ili je, pak, ostavljaju da proklija pa od nje pripremaju hljeb.

Osim pšenice, često jedu i heljdu, ječam i proso.


 

Naporan fizički rad na čistom planinskom zraku


Baš kao i stogodišnjaci koji žive u tzv. plavim zonama, i Hunze su u izvrsnoj tjelesnoj formi zahvaljujući napornom fizičkom radu koji obavljaju na svježem i čistom planinskom zraku.

Poznato je da ovaj narod prakticira i tehnike disanja te meditaciju i jogu. Kada njihovo tijelo to zahtijeva, odmaraju se i relaksiraju.

(SB)

loading...

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...