Bosna i Hercegovina trebala bi sutra zvanično preći na Turski tok. Ili ipak ne, jer prema informaciji iz BH-Gasa novi tok još nije zakupljen. Dotok gasa trebao je krenuti preko Turske, Bugarske i Srbije, umjesto dosadašnje rute preko Ukrajine i Mađarske. Šta ovo znači za krajnje potrošače, da li će doći do poskupljenja usluga? I zbog čega je samo BiH bila primorana preći na novi tok, koji su Sjedinjene Američke Države označile jačanjem uticaja Rusije u regionu?

Rusi su još u decembru jednostrano, bez objašnjenja, tražili prebacivanje na Turski tok. Rok je prolongiran do 1. aprila. Da nismo na to pristali, ne bi bilo plina. Ovo je u razgovoru za N1 kazao Nermin Džindić referirajući se na optužbe kako je upravo on u svojstvu federalnog ministra energetike sa kolegama iz Energonivesta presudio novoj ruti za dotok gasa u BiH. Iz BH-Gasa tvrde prešlo se naTurski tok jer je Srbija zakupila naše kapacitete, ali i da Energoinvest kao nositelj ugovora sa Gaspromom nije reagovao na vrijeme.

Jasmin Salkić je zatražio od uprave Energoinvesta da se o svemu izvijesti politika, no to je izostalo. Resorni ministar Nermin Džindić na ovo odgovora, radi se o spekulaciji.

Iz BH-Gasa idu i dalje. Postoje ugovori na koje su se obavezali sa mađarskim i ruskim transporterom zajedno sa Energoinvestom do 2023. godine. Obzirom da Vlada Federacije nije potvrdila drugačije, iz BH-Gasa kažu ostajemo na postojećem pravcu. Zakupljen je gas po postojećoj ruti. Još nema informacije da su kapaciteti Turskog toka zakupljeni.

Džindić i Salkić ne slažu se ni oko budućih cijena gasa. Analize kažu kako je Turski tok mnogo povoljniji, kaže ministar. U BH-Gasu odgovaraju kako su poskupljenja gotovo sigurna.

Ono u čemu su sagovornici jedinstveni je nužnost projekta Južne interkonekcije, novog plinovoda na Jadransko-jonskom pravcu koji će biti priključen preko Hrvatske rutom Zagvozd-Posušje-Tomislavgrad-Novi Travnik, sa posebnim odvojkom za Mostar. Ovo je za sada jedina alternativa, postojećom ruskom plinovodu, bez obzira iz kojeg pravca dolazi.

Obzirom da Federacija BiH nema novi prostorni plan, neophodan je novi zakon koji je u formi nacrta prešao federalni parlament. Ukoliko sve bude išlo utvrđenom dinamikom, a što podrazumijeva i saglasnost Vijeća ministara, radovi na plinovodu dugom 160 km trebali bi početi do kraja godine.